Predstavnica za slobodu medija iz bečke kancelarije OEBS-a Deniz Jaziđi poručila je da misija podržava ove sastanke i daje kontinuiranu podrušku ovom procesu.
– Ovaj datum je važan za jačanje samoregulacije – poručila je ona.
Patrik Peninks iz Savjeta Evrope istakao je da je profesionalno i nepristrasno novinarstvo ključno u demokratskim društvima. On je naveo da javnost mora stalno biti nepristrasno i profesionalno informisana o svakoj pojavi u društvu.
– Novinari imaju ključnu ulogu u razvoju demokratskih društava. Važno je da se ovaj kodeks pravilno primijeni, jer bi samo tako ispunio svrhu – kazao je on.
Zamjenik šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Den Redford poručio je da je medijska samoregulacija važno nužno sredstvo u svakom demokratskom društvu.
On ističe da je usvajanje novog kodeksa pozitivan korak naprijed ka daljem unapređenju medijske samoregulacije i podizanju profesionalnih medijskih standarda.
– Mediji jesu i moraju biti „budni čuvari” demokratije. Njihovo je pravo, dužnost i obaveza da istražuju razna pitanja i praovremeno informišu javnost o zaključcima tih istraživanja – naveo je zamjenik šefa Misije OEBS-a.
Redford je istakao da je dobro novinarstvo u najboljem interesu crnogorske javnosti.
– Za medijske vlasnike kodeks može da posluži kao štit od eksternih kritika ili sudskih tužbi, i da služi kao profesionalni standard po kome se adekvatno odmjerava kvalitet novinarskog rada. Za širu javnost, kodeks služi kao garant da je informacija koju ona dobija, bilo putem štampanih ili elektronskih medija tačna, nepristrasna i izbalansirana. Međutim, i pored toga ostaju brojni izazovi – kazao je Redford, navodeći da pod izazovima podrazumijeva pitanja svakodnevne primjene etičkih medijskih standarda, ali i punu primjenu kodeksa unutar čitavog medijskog sektora.
Na izradi kodeksa, između ostalih, učestvovali su predstavnici „Dana”, „Monitora” i „Vijesti”.
Zamjenik glavnog i odgovornog urednika „Dana“ Nikola Marković kazao je da su izmjenama kodeksa uspjeli da definišu pravila o tome šta je profesionalni standard.
– Ono što će ostati različito jeste da mediji nijesu usaglasili da na isti način tumače te standarde. Tako i danas, zavisno od uređivačke politike, imamo da ono što je za jedne kruna istraživačkog novinarstva, za druge predstavlja atak na državu i obratno – istakao je Marković.
On smatra da svaki medij treba da se bavi sobom i svojim radom.
– Forma našeg organizovanja je manje bitna. Bitnije je da svako za sebe, u svom radu, podiže nivo profesionalnosti – poručio je on.
Ombudsman „Vijesti” i „Monitora” Paula Petričević kazala je da je zadovoljna finalnim tekstom Kodeksa i navela da su se najvažnije promjene desile u prvom načelu u odnosu na izvore.
– Imamo brojnije smjernice u okviru ovog načela koje bi trebalo da osiguraju objektivnije, nepristrasnije izvještavanje nego što je to bio slučaj dosad. O onlajn komentarima smo govorili vrlo načelno, s tim da svaki medij donese svoj unutrašnji pravilnik. Značajne izmjene su se desile u načelu koji definiše govor mržnje – precizirala je ona.
Petričevićeva smatra bitnim i promjene načela koje se bavi pitanjem balansa između slobode izražavanja i prava na privatnost.
Direktorica Savjeta za štampu Bosne i Hercegovine (BiH) Ljiljana Zurovac smatra da je urađen savršen posao i da je zajednički interes svih podizanje nivoa profesionalnosti u medijima.
Dosad je odštampano 2.000 primjeraka Kodeksa koji se mogu pronaći u prostorijama OEBS-a, a uskoro će biti distribuirani novinarima. Kodeks će biti dostupan i u onlajn formatu.
Tekst Kodeksa finalizovan je u novembru. Umjesto dosadašnjih 12, Kodeks sada ima 11 osnovnih načela.A.T.
Predsjednik Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS) Ranko Vujović podsjetio je da je prethodni kodeks donesen 2002. te da su se u praksi pokazali njegovi određeni nedostaci. On je na jučerašnjem predstavljanju kodeksa kazao da i onda kada bi svi mediji bili okupljeni oko jednog samoregulatornog tijela to ne znači da bi se poštovali profesionalni standardi.
– U načelu 5, pored postojećih odrednica koje se bave govorom mržnje, uvedene su i kategorije uvreda i kleveta, kojima se kodeks dosad nije bavio. Ovaj kodeks se nije bavio odgovornošću za sadržaj komentara koje postavljaju čitaoci ispod tekstova na portalima. Zadržali smo se na tome da bi portali trebalo da definišu svoja interna pravila za komentare trećih lica. A treba da se izbjegava nelegalni i neetički sadržaj – rekao je on.
Dan
Komentari