Brković je, na debati "Kakav je smisao povećanja jezičkih razlika", koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), rekao da je problematična težnja za dominacijom jotovanih oblika.

"Odricanje od crnogorskog jezika bilo bi pogrešno jer bi ono značilo odricanje od cjelokupne dosadašnje literature. Ono što je problematično jeste težnja za dominacijom jotovanih oblika. Ukoliko se insistira na toj isključivoj dominaciji, kroz dvije decenije imaćemo literaturu koja je nerazumljiva", rekao je Brković.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, Rajka Glušica, ponovila je da nauka daje odgovore na sva lingvistička pitanja.

Ona je naglasila da nacionalizam treba kritikovati, "jer nacionalisti insistiraju na razlikama". Nacionalisti, kako je istakla, vide u jeziku nacionalni identitet, "a ne vide jezik kao sredstvo komunikacije".

"Svi nacionalisti izmišljaju razlike, da bi imali jezik različit od drugog", zaključila je Glušica.

Tokom drugog debatnog kruga se govorilo o jezičkim razlikama na teritoriji bivše Jugoslavije, o tendencijama da se ove jezičke razlike povećaju i da se zloupotrijebe u nacionalističke svrhe.

Bojan Glavašević, doktorant na katedri za semiologiju Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, je naglasio da postoji veliki broj država u svijetu u kojima se govore isti jezici i u kojima se ne insistira na nacionalnim predznacima.

Sociolingvistkinja, prof. dr Slavica Perović, je podsjetila na bogatstvo i porijeklo pojedinih riječi u crnogorskom jeziku koje ne treba mijenjati u kontekstu kodifikacije jezika.

Navodeći da bi trebalo naći odgovor na pitanje zašto se još uvijek razgovara o ovim pitanjima, doktorantkinja kulturologije na Fakultetu političkih nauka Beogradu Nađa Bobičić je govorila o ranijim tumačenjima raspada Jugoslavije "u čijoj srži su se nalazile nacija i nacionalizam".                                                

Nađa Bobičić, doktorantkinja kulturologije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, je istakla da je najbitnije naći odgovor na pitanje: zašto se još uvijek razgovara o ovim pitanjima.

Ona je govorila o ranijim tumačenjima raspada Jugoslavije u čijoj srži su se nalazile nacija i nacionalizam, istakavši da  se u novim prepoznaju i klasne razlike povezane sa određenim globalnim fenomenima. „Očigledno je da je ova tema još uvijek živa kao i manipulacije jezicima“, podvukla je Bobičić.

Prof. dr Josip Baotić iz BiH koji bio je jedini dijalektičar među učesnicima, istakao je da su jezici na prostorima bivše Jugoslavije genetički isti, ali ne i kada se govori o standardima. 

"U jeziku ne može biti grešaka, ali se mora upotrebljavati u okviru utvrđene norme“, pojasnio je Baotić.

Moderatorka debatnog kruga i tokom druge večeri je bila prof. dr Hanka Vajzović, lingvistkinja i poslanica u Parlamentu BiH, koja je podsjetila na vidljiv nesklad između jezičke norme i onog što postoji na terenu, jer, prema njenim riječima, svi govore jezikom sredine osim ukoliko žele istaknuti identitet. Ona je ukazala i da jezik mora biti integrativni faktor zajednice, a ne barijera.