Da li sporazumom dobijaju partije a gubi država?
Đorđije Blažić

Politički sporazum kao „ustavni“ akt

Da li sporazumom dobijaju partije a gubi država?

Nećete me zbuniti, lex superiori derogira lex manje važnosti! – čuvene su riječi današnjeg podgoričkog gradonačelnika Slavoljuba Miga Stijepovića izgovorene krajem januara 2009. godine, za govornicom crnogorskog Parlamenta. Tada su izazvale salve smijeha u skupštinskoj sali a danas zvuče gotovo proročki.

Jer je Slavoljub Stijepović tada pokušavao da kaže da država Crna Gora ima svoj Ustav i ni jedan Lex Specijalis ne može biti veći od Ustava, pa ni ovaj koji treba da kristališe  politički sporazum partija o slobodnim i fer izborima. Jer država nije država sporazuma već država zakona. Osim ako nas zbune!

Svjetska pravna teorija već duže vremena dobija „nove doprinose“ od crnogorske pravne načne misli kroz aktivnost crnogorskih autističnih partijskih oligarhija kojima su partijski interesi, pod plaštom borbe za demokratiju i fer izbore, postali alibi za temeljno i finalno urušavanje već urušenog ustavnopravnog poretaka Crne Gore i njenih, čast izuzecima, kvazi institucija, smatra profesor Đorđije Blažić u svom fb komentaru aktuelnog trenutka.

-Zahvaljujući upravo akterima ovih društvenih dešavanja “Ustavni predak” Crne Gore dobija nove obrise tako što Ustav, kao najviši formalni pravni akt države, koji je izvor za donošenje zakona i  drugih propisa kojima se uređuju društveni odnosi, više nije u materijalno pravnom smislu jedini akt ustavnog karaktera, već vladajuće partijske oligarhije sada izdižu “Politički sporazum” konstituišući novi ustavni akt - “Sporazum o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore. – tvrdi Blažić.

U unutrašnjem pravu lex specialis je izraz koji označava zakon kojim se uređuje poseban predmet, a potiče od latinske pravne maksime lex specialis derogat legi generali. Po ovoj doktrini zakon kojim se uređuju samo određena i to specifična pitanja, zbog specifičnosti njihove pravne prirode, u odnosu na ista pitanja uređena opštim zakonom, ima primat u primjeni od zakona koji reguliše samo opšta pitanja. 

-Dovoljan je vidjeti samo naziv zakona, koji ne uređuje društveni odnos niti specifičnosti nekog društvenog odnosa, već se njime “ izvršava” partijski sporazum ( Zakon o implementaciji sporazuma o stvaranju uslova za fer i slobodne izbore), da iole i prosječan student prve godine prava, bez potrebe ulaženja u njegovu sadržinu, shvati dokle sežu granice ljudskog uma ili bolje reći bezumlja i to upravo od onih kojima su usta puna vladavine prava, demokratije i pravne države. Osim toga član 1 nacrta Zakona uređuje “pitanje modela funkcionisanja „Vlade izbornog povjerenja”, državne administracije, poslovnih subjekata u većinskom vlasništvu države, lokalne samouprave, kao i drugih pitanja predviđenih Sporazumom ( ne zakonom )?- pita se i pita nas profesor Blažić.

Profesor navodi, a lako se možemo složiti sa njim, da ovaj “zakon” zadire u široki spektar društvenih i pravnih odnosa koji se već uređeni Ustavom, zakonima i drugim propisima u pogledu sastava Vlade, organa državne uprave, posebnih organa i organizacija , javnih ustanova, tj. u cjelokupan sistem javne uprave, a posebno u sistem državne uprave, službeničkih i radnih odnosa.

 Posebno su sporne odredbe o zastupljenosti opozicije u određenim ministarstvima, čime se urušava ustavno pravo mandatara da predlaže članove Vlade uključujući i ministre određenih resora (član 2).Još spornija su “imenovanja” pomoćnika ministara koje ne poznaje sistem državne uprave (član 3) , pomoćnika rukovodioca u 16 javno pravnih subjekata - zavoda, fondova,organa uprave, agencija, lokalne samouprave (član 5 i 6 ) itd. Takođe sporne su odredbe o imenovanju Generalnog inspektora ANB-a (član 4). Nadasve su sporna “dodatna i posebna ovlašćenja” ( član 3,8,10 i 13), institut prema potpisa kojima se dezavuiše osnovni principi rukovođenja inokosnih i kolegijalnih organa ( član 6), kao i rokovi imenovanja (član 4 stav 2,7,9,11,14,16 ), smatra Blažić. 

To sa pozicije prava, a sa pozicije građanina i Države Crne Gore treba reći da, bez obzira na njegovu društvenu opravdanost što nije pitanje legaliteta, u pravnom smislu donošenje ovog Lex Specijalisa značiće dodatno urušavanje, već urušenog i politizovanog ustavno pravnog sistema Crne Gore.

Međutim, opet će partijski interesi nadvladati interes države koja ima svoj Ustav i potrebu da ga brani, makar i od onih koji donose zakone. Jer..

-Nećete me zbuniti, lex superiori derogira lex manje važnosti! – čuvene su riječi današnjeg podgoričkog gradonačelnika Slavoljuba Miga Stijepovića izgovorene krajem januara 2009. godine, za govornicom crnogorskog Parlamenta. Tada su izazvale salve smijeha u skupštinskoj sali a danas zvuče gotovo proročki.  

 

 

 

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.