Pravo na slobodu mišljenja i izražavanja podrazumijeva slobodu traženja, primanja i saopštavanja informacija, navela je visoka predstavnica EU, Federika Mogerini, povodom Svjetskog dana slobode medija dodajući da je to je ključna komponenta demokratskog upravljanja i razvoja.

"Ljudi moraju biti u potpunosti informisani kako bi mogli oformiti mišljenje i učestvovati u procesima donošenja odluka koje utiču na njihove živote. Sloboda informisanja takođe doprinosi boljem upravljanju jer povećava transparentnost u javnim poslovima i može se koristiti kao sredstvo kojim se vlade drže odgovornim za svoje postupke, naročito kada pristup informacijama rezultira izloženosti kršenju ljudskih prava ili praksama korupcije", kazala je Mogerini.

Visoka predstavnica EU je istakla da obezbjeđivanje pristupa informacijama može poslužiti za promovisanje pravde i prava na odštetu, naročito nakon perioda ozbiljnih kršenja ljudskih prava.

"EU je posvećena da i dalje promoviše i štiti slobodu mišljenja i izražavanja širom svijeta, ne samo u oflajn sferi, već i u odnosu na sajber-prostor i druge informaciono-komunikacione tehnologije, kako je istaknuto 2014. godine usvajanjem Smjernica EU za ljudska prava o slobodi izražavanja u digitalnom prostoru i van njega.EU osuđuje sve veći nivo zastrašivanja i nasilja sa kojim se suočavaju novinari, branioci ljudskih prava, medijski akteri i drugi pojedinci u mnogim zemljama širom svijeta, prilikom ostvarivanja prava na slobodu mišljenja i izražavanja u digitalnom prostoru i van njega", navela je Mogerini.

Kako je kazala, osim otvorenog nasilja, EU je odlučna da se bori protiv zakona ili praksi koje nameću cenzuru, podržavaju autocenzuru ili predviđaju pravne kazne, uključujući i krivične, finansijske i administrativne sankcije, zloupotrebu ovlašćenja tržišta i loše ekonomsko stanje.

"EU potvrđuje svoju odlučnost da promoviše i podržava slobodu mišljenja i izražavanja, kao prava koja treba da ostvaruje svako i svuda, na osnovu principa jednakosti, nediskriminacije i univerzalnosti – putem bilo kojih medija i bez obzira na granice", zaključila je Mogerini.

Odlukom iz 1993. godine, Generalna skupština UN proglasila je 3. maj za Svetski dan slobode medija kako bi podigla svijest država članica o važnosti medijskih sloboda.

Crna Gora i dalje djelimično slobodna

Crna Gora je, prema poslednjem izvještaju Fridom hausa /Freedom House/, i dalje djelimično slobodna država kada je riječ o slobodi medija.

Prema izvještaju te organizacije, Crna Gora je pogoršala ocjenu sa prošlogodišnjih 39 na 41, i pala na 34. poziciju u Evropi.

„Svaka država i teritorija dobija ocjenu od nula (najslobodnija) do 100 (najmanje slobodna), koji služi kao baza za statuse slobodan, djelimično slobodan, ili neslobodan“, pojašnjava se u Izvještaju.

Navodi se da je Crna Gora i dalje ispred ostalih država bivše SFRJ, izuzev Slovenije, koja zauzima 80. mjesto od 199 zemalja i teritorija uključenih u Izvještaj.

Hrvatska je dobila ocjenu 42, Srbija 45, Kosovo 49, Bosna i Hercegovina 50 i Makedonija 62.

U izvještaju se navodi da je do velikog globalnog pada slobode medija u prošloj godini došlo zbog pojačanih podjela u medijskom ambijentu država i zastrašivanja i fizičkog nasilja nad novinarima.

To je vaše pravo!