Cijena svinjskog mesa u Holandiji pala je ispod eura, a u Španiji, koja je najveći proizvođač te vrste mesa u Evropskoj uniji, na 1,18 eura po kilogramu.

Prema podacima Monstata, uvoz mesa u februaru 2016. najmanji je u posljednjih četiri godine, a iznosio je blizu devet miliona eura kontrasankcija koje je Rusija uvela EU.

Zbog toga smo ove zime imali grčke i turske narandže po 18 centi za kilogram, a poljske jabuke za 26 centi. Prema podacima Monstata, uvoz mesa i prerađevina od mesa u 2015. godini iznosio je 88.804.000 eura, što je 34 miliona manje u odnosu na 2014. godinu.

Izvoz mesa u prethodnoj godini iznosio je 9.665.000 eura, što je manje za više od 30 miliona u odnosu na 2014. godinu. Izvoz mesa i prerađevina od mesa u 2013. godini iznosio je 8.730.000 eura, dok je uvoz bio 91.848.000.

Upoređujući uvoz i izvoz tri godine zaredom, primjetan je skok u 2014. godini, kad je šest naših industrija mesa dobilo dozvolu za izvoz u Rusku Federaciju. Prema podacima Monstata, uvoz mesa u februaru ove godine najmanji je u posljednjih četiri godine, a iznosio je nešto manje od devet miliona eura. Izvoz mesa u istom mjesecu ove godine iznosi 739.461 euro i veći je u odnosu na 2015. godinu. Dragan Čavor, vlasnik kompanije Niksan trejd, koja se bavi proizvodnjom njeguškog pršuta i sira, ističe da pad uvoza od skoro dva miliona eura ne mora da znači da je Crna Gora količinski uvezla manje mesa, već na pad uvoza može da utiče pad cijena mesa na evropskom tržištu.

"Trebali bi da pogledamo količinski uvoz mesa da bismo imali jasnu sliku. Moram istaći da se u Crnoj Gori radi na povećanju domaće proizvodnje i mislim da treba podstaći proizvođače koji proizvode svježe meso. Resorno ministarstvo i Vlada moraju da daju punu podršku svim domaćim proizvođačima. Bez naših proizvoda ne možemo opstati", objašnjava Čavor za Pobjedu.

On dodaje da se uvozom sirovina za proizvodnju domaćih proizvoda ugrožava crnogorski brend.

"Ako uvezemo svinje iz Španije da bi proizveli pršut, onda to nije crnogorski proizvod, jer oni vode brigu o svinjama na potpuno drugačiji način od nas. Nekada su postojali dobri brendovi koji su uvozom nestali, a danas smo došli do toga da su naši proizvodi jeftini, ali lošeg kvaliteta. Crnogorski proizvodi ne smiju da budu niskog kvaliteta i cijene", zaključuje Čavor.

Sa Čavorom se složio i predsjednik Sindikata poljoprivrednika Veljko Baošić, koji je istakao da svaki pad uvoza i rast izvoza mesa znači napredak domaće proizvodnje.

"Naravno, pad uvoza mesa od skoro dva miliona eura ne mora da znači da je uvezena manja količina, već na pad mogu uticati i cijene na evropskom tržištu. Valjalo bi da imamo podatke o količini koju uvozimo, odnosn izvozimo. U svakom slučaju, pad uvoza je nešto pozitivno i to bi moglo da znači da su akcije kao što je ,,kupujmo domaće“ dale rezultate", zaključio je Baošić.

Što se tiče prošle godine, u odnosu na 2014, prema podacima Ministarstva poljoprivrede koji su nedavno saopšteni, najveći pad vrijednosti u uvozu i u izvozu odnosi se na svježe svinjsko meso koje je u 2015. uvezeno manje za čak 33,2 miliona eura (44 odsto), dok je njegov izvoz manji za 32,7 miliona.