Izvještaj „Neformalni rad: od izazova do rješenja“ ukazuje na to da se skoro četvrtina (24,5%) ekonomske aktivnosti u našoj zemlji odvija u sivoj zoni. "Od ukupnog broja radno angažovanih 32,7% su angažovani ili neformalno (22,3%) ili im se dio zarade isplaćuje na ruke (10,4%). Činjenica da je svaka treća osoba u Crnoj Gori potpuno ili djelimično neformalno angažmana praćena je izbjegavanjem plaćanja pripadajućih poreza i doprinosa, što prouzrokuje gubitak od oko 140,6 miliona eura (9,4%) ukupnih budžetskih prihoda godišnje", navode u saopštenju. 

„U strukturi neregistrovanih zaposlenih učešće samozaposlenih je na nivou od 70%. Najveći dio neformalno zaposlenih čine osobe od 35 do 64 godine (59,9%), dok je stopa neformalne zaposlenosti najveća među mladima (34% za 15-24 godine) i najstarijima (73% za osobe starosti 65 i više godina). Sa stanovišta nivoa obrazovanja ukupno 70,9% zaposlenih koji nemaju završenu osnovnu školu je angažovano u okviru neformalnog sektora. Neformalno zaposleni imaju znatno veću stopu rizika siromaštva od formalno zaposlenih (17,1% prema 5,9%). Razlike u riziku od siromaštva su posebno izražene kod neformalno samozaposlenih pojedinaca, kod kojih je 27,2% izloženo riziku od siromaštva. Sa stanovišta zarade, prihodi neformalno zaposlenih su u prosjeku za 28,7% niži u odnosu na prihode formalno zaposlenih pojedinaca", naveo je glavni autor Izvještaja, Milorad Katnić.

Ministarka rada i socijalnog staranja, Zorica Kovačević istakla je da sama tema ovogodišnjeg Nacionalnog izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka potvrđuje da intenzivne aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije sve više dobijaju na značaju. „U tom cilju, na nivou Vlade Crne Gore, formirano je Koordinaciono tijelo za suzbijanje sive ekonomije. Donešene su mjere za suzbijanje sive ekonomije na godišnjem nivou, uključujući i mjere neophodne za jačanje institucionalnih i kadrovskih kapaciteta organa državne uprave nadležnih za kontrolu i naplatu prihoda. Aktivnosti se sprovode, kako kroz zakonodavni okvir, tako i konkretne operativne aktivnosti, saradnju i edukaciju,“ istakla je Kovačević.

Ona je takođe podsjetila da je Vlada Crne Gore razmatrala i usvojila ovaj Izvještaj, i da će njegove preporuke za formalizaciju poslužiti kao osnova za dalje kreiranje politika u smislu reformi i unapređenja onih sistema koje je ovo istraživanje označilo kao ključne učesnike u ovom procesu.

Fiona Mekluni, stalna predstavnica UNDP i stalna koordinatorka Sistema UN u Crnoj Gori istakla je da „ljudi moraju biti u centru naše debate na temu razvoja  – ono što je zbilja značajno jeste način na koji ljudi učestvuju u ekonomskom rastu i način na koji ostvaruju korist od tog rasta. Raširenost neformalnog rada, posebno u zemljama u razvoju, dovodi u pitanje temelje društveno-ekonomskog sistema. Bez adekvatnih nacionalnih politika, nejednake šanse u oblasti rada i širok spektar finansijskih podsticaja koji su ljudima na raspolaganju mogu prouzrokovati podjele i neprekidno produžavati nejednakosti u društvu".

Visok udio neformalne zaposlenosti stvara i niz negativnih efekata po ekonomiju. "Stvarni budžetski prihodi su niži nego što bi bili da su ti isti radnici formalno zaposleni, što znači manji iznos sredstava za sveobuhvatan sistem socijalne zaštite. Nadalje, uštede koje firme ostvare kroz neformalno zapošljavanje radnika dovode do nepravičnog poslovnog okruženja i smanjene konkurentnosti onih preduzeća i poslodavaca koji posluju u skladu sa propisima, čime se stvaraju nepovoljni uslovi za razvoj tržišne ekonomije", zaključeno je na današnoj konferenciji.

Nacionalni izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka ima za cilj, kako ističu, da se obrati široj publici, podstakne debate u javnosti i obezbijedi podršku za djelovanje i promjene, te tako ide korak dalje od pružanja preporuka za smanjenje obima neformalnog rada i utiče na ukupne strukturne reforme kojima Crna Gora teži.