Tako je ekološka Crna Gora zauzela 47. mjesto dok se Slovenija našla na petom, a Hrvatska na 15. mjestu ove prestižne liste.

"Mnogo više razloga za brigu svakako imaju ostale zemlje bivše Jugoslavije i Balkana koje su se lošije rangirale: Srbija (48. mjesto), Albanija (61. mjesto), Bosna i Hercegovina (120. mjesto). Prvo mjesto po ekološkim performansama zauzela je zasluženo Finska potom Island, Švedska i Danska koja je ove godine oborila sve pa čak i vlastite rekorde u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora", navodi se u saopštenju.

Indeks ekoloških performansi (EPI), koji su razvili Univerziteti Jejl i Kolumbija u saradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom, pruža uvid u globalno i pojedinačno stanje svake zemlje u domenu zaštite životne sredine, a služi kao odličan alat za donošenje odluka. Ovaj indeks se koristi već 15 godina, a naročito u mjerenju postizanja Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih Nacija i ispunjavanja obaveza međunarodnih sporazuma u oblasti klimatskih promjena.

Ovaj indeks mjeri ekološku i ekosistemsku vitalnost svake države. Ekološka vitalnost mjeri se uticajima na zdravlje čovjeka pa se u tom smislu obrađuju podaci koji se odnose na kvalitet/zagađenje vazduha, dostupnost i kvalitet vode, izloženost rizicima od uticaja na zdravlje.Ekosistemska vitalnost mjeri se podacima kao što su: uticaj poljoprivrede, biodiverzitet i staništa, klimatske promjene i energija, šume, ribarstvo, vodni resursi i tretman otpadnih voda.

"Kada je u pitanju zaštita prirode ovogodišnji izvještaj ističe da se nisu dostigle tražene norme u pogledu procenta zaštićenih područja gdje je cilj 17% kopnenih i 10% marinskih zaštićenih područja. Imajući u vidu ovaj globalni cilj, sasvim je opravdana pojedinačna ocjena po oblastima gdje je Crne Gora u dijlu biodiverzitet i staništa rangirana kao 127. na listi, obzirom da nemamo uspostavljena marinska zaštićena područja, a da kopnena zauzimaju 12% teritorije", navode iz CZIP-a.

Po ciljanim oblastima Crna Gora je takođe nisko rangirana u domenu energije i klimatskih promjena gdje je po zasićenosti karbonskim emisijama na 90. mjestu.

"Upozoravajuće su i ocjene koje se odnose na ribarstvo po kojem smo na 113. mjestu što bi objasnilo ili nedostatak podataka ili pretjeranu izlovljenost ribljeg fonda odnosno nedostatak fokusiranih aktivnosti na očuvanju i upravljanju ribarstvom", zaključuju iz CZIP-a.