- Odnosi u moreuzu postali su sastavni dio izgradnje regionalnog mira i kolektivne bezbjednosti. Radićemo na održavanju mira i stabilnosti u tim odnosima - rekla je ona u govoru koji je poslije inauguracije održala pred hiljadama ljudi ispred predsjedničke palate, prenosi Rojters.

AP primjećuje da nova predsjednica Tajvana u svom obraćanju nije govorila o tome da je Tajvan dio Kine, što će, kako američka agencija ocjenjuje, vjerovatno razljutiti Peking, koji tu politiku smatra ključnom za sveukupne odnose sa Tajvanom.

Cai, koja je lider Demokratske napredne stranke, pobijedila je na predsjedničkim izborima 16. januara osvojivši više od 56 odsto glasova.

Prema podacima tajvanskog Ministarstva spoljnih poslova, dolazak na inauguraciju najavilo je skoro 700 šefova država, diplomata i ostalih uglednih gostiju, prenio je "Sputnjik".

Cai je obećala da će očuvati neizmjenjeni status de fakto nezavisnosti Tajvana, što bi moglo dodatno da optereti odnose sa Kinom.

Tajvan ima sopstvenu upravu od četrdesetih godina prošlog vijeka, posle građanskog rata u Kini, ali zvanični Peking i dalje smatra da je to dio kineske teritorije.

Spor je nastao kada su se nacionalističke snage povukle na ostrvo Tajvan, a komunisti preuzeli kontrolu nad kopnenim dijelom Kine 1949. godine.

Diplomatsko predstavništvo SAD u Tajvanu saopštilo je poslije inauguracije predsjednice Caj da se SAD raduju saradnji sa novom tajvanskom vladom, prenosi britanska agencija.

- SAD čestitaju Caj Ing-ven na inauguraciji za četvrtog demokratski izabranog predsjednika Tajvana - saopštio je Američki institut, koji predstavlja interese SAD na Tajvanu u odsustvu formalnih diplomatskih odnosa.