Prema zvaničnim rezultatima, na referendumu je glasalo 419.240 građana ili 86,5 odsto od ukupnog broja birača. Crnogorsku nezavisnost podržalo je 230.661 građana ili 55,5 odsto, dok je za ostanak zajedničke države sa Srbijom bilo 185.002 ili 44,5 odsto. Time je ispunjen zahtjevan uslov koji je postavila međunarodna zajednica, a postignut konsenzus unutar Crne Gore da se za obnovu crnogorske nezavisnosti mora izjasniti najmanje 55 odsto građana.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović donio je naredbu da se povodom Dana nezavisnosti danas izvrši počasna artiljerijska paljba u Podgorici.
Svečanosti u čast Dana nezavisnosti biće održane i na Cetinju,Bijelom Polju a programi proslave jubileja već su organizovani ili će biti realizovani u svim crnogorskim gradovima.
Povodom Dana nezavisnosti 21. 22. i 23.maj su neradni dani u Crnoj Gori.
Crnu Goru domovinom doživljava 92 odsto građana
Crnu Gori svojom domovinom doživljava 92 odsto građana, podatak je terenskog istraživanja koje je početkom maja obavila agencija Ipsos za Pobjedu.
Devet od deset crnogorskih građana svoje ishodište vezuje za crnogorsku državu, pet procenata ispitanika Srbiju osjeća svojom domovinom, tri odsto domovinom smatra neku drugu državu.
Prema istraživanju Ipsos-a, građani koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci, gotovo apsolutno, 99 odsto, doživljavaju Crnu Goru svojom domovinom. Ogroman procenat je i kod Muslimana/ Bošnjaka (97odsto) i Albanaca (94odsto). Ali, i Srba u Crnoj Gori - za 78 procenata Srba domovina je Crna Gora, njih 15 odsto domovinom osjeća Srbiju. Stepen poistovjećenja sa Crnom Gorom kao svojom domovinom izrazito je visok i kod ostalih nacionalnosti koje ovdje žive 87 procenata. Valja, ipak, napomenuti da očitani podaci ne govore da su nestale podjele unutar Crne Gore. Logično je pretpostaviti da znatan broj građana koji se izjašnjavaju kao Srbi i doživljavaju Crnu Goru svojom domovinom, smatraju je srpskom državom.
Većina poštuje državu i njene praznike: najvažniji državni praznici u Crnoj Gori su po mišljenju građana 21. maj, Dan nezavisnosti (to je najvažniji datum za 29 odsto ispitanika) i 13. jul, Dan državnosti (27 odsto). Na trećem mjestu po značaju je Prvi maj, koji najvažnijim doživljava 13 odsto građana, dok su vjerski praznici najznačajniji datumi za 6 odsto populacije.
Prema terenskom istraživanju koje je obuhvatilo 1044 građanina u 17 crnogorskih opština, nezavisnost Crne Gore je posmatrano sa ekonomskog aspekta bila dobra odluka! Tako razmišlja 53 odsto građana, dok njih 39 procenata smatra da je to bilo loše za njihovu budućnost i da danas, upravo zbog crnogorske nezavisnosti, gore žive.
Istraživanje je pokazalo da je ogromna većina građana je prihvatilo himnu: 72 odsto građana je reklo da im se sviđa himna Crne Gore, dok je za njih 28 odsto državna svečana pjesma odbojna. Gledano po nacionalnoj strukturi, velika većina Crnogoraca 88 odsto zadovoljna je himnom, 94 odsto Bošnjaka/Muslimana i čak 100 odsto (!) Albanaca. Kako se i očekivalo, himna se ne sviđa građanima srpske nacionalne pripadnosti više od dvije trećine Srba (68 odsto) ne voli tu pjesmu, nešto više od trećine (32 odsto) se sviđa.
Državna zastava je nešto manjem broju ljudi prijemčiva nego himna 68 odsto je reklo da im se sviđa, a 28 odsto da im se ne sviđa.
Građanin upitani koju osobu iz prošlosti ili sadašnjosti smatra najboljim predstavnikom vrijednosti naroda u Crnoj Gori najčešće se opredjeljuje za Petra II Petrovića Njegoša. Nakon crnogorskog vladara i vladike iz dinastije Petrovića, prosječan crnogorski građanin smatra da je negdašnji prvi čovjek SFRJ, Josip Broz Tito, promovisao vrijednosti koje treba cijeniti, dok je na trećem mjestu sadašnji crnogorski premijer Milo Đukanović.
Komentari