Podsjetila je da je bruto domaći proizvod je u 2015. u odnosu na 2006. godinu povećan za 67 odsto, zaposlenost preko pet procenata, a prosječna zarada je skoro udvostručena. Ostvareno je 7,3 milijarde eura priliva stranih direktnih investicija i 1,2 milijarde prihoda od usluga, koji su povećani skoro tri puta u odnosu na 2006. Deficit tekućeg računa je niži za 26 odsto, dok je učešće deficita u BDP-u smanjeno sa 31,3 na 13,4 procenata.

Ona kaže kako su posljednjih deset godina sprovedene broj ne reforme u javnom i finansijskom sektoru, unaprijeđen poslovni ambijent i konkurentnost.

"Napredak u reformama prepoznale su međunarodne organizacije o čemu svjedoči i sveboljipoložaj naše države na njihovim rang listama. Opredjeljenje za euro, kao zvanično sredstvo plaćanja, bilo je od velikog značaja za ekonomske reforme, jer se time dobila stabilna ekonomija, prvenstveno u monetarnoj sferi. Sazrijevanjem preduzetničkog duha došlo je do rasta broj a malih i srednjih preduzeća. Te kompanije danas značajno učestvuju u privrednom životu zemlje i od strane inostranih partnerabivajuprepoznati kao pouzdani partneri za saradnju", objasnila je Filipović.

Ona ističe daje Crna Gora tokom prethodne i ove godine ušla u realizaciju velikih infrastrukturnih projekata. To su projekti u oblasti saobraćaja, energetike, kao i turizma. Prema njenim riječima zahtjevnost projekata i u finansijskom smislu, kao i po obimu posla, je velika.

"Uspjehom privrede, prvenstveno malih i srednjih preduzeća, smatram to što su zadobili povjerenje inostranih kompanija koje vode ove projekte, i na taj način dobile nemali procenat poslova. Ova činjenica ohrabruj e jer pokazuj e da su domaće kompanije i kadrovski i tehnički osposobljene da rade na velikimprojektima. Smatram da to treba da ohrabri i ostale da rade na poboljšavanju nivoa svojih usluga u svakom smislu, kako bi time stekle preduslovda se nađu među partnerima u realizaciji velikih i zahtjevnih poslova", kaže ona.

Govoreći o žalbama privrednika Filipović ističe da oni i dalje ukazuju na problem postojanja sive ekonomije.

"U posljednje dvije godine sistematskim djelovanjem nadležnih organa njen obim je smanjen, ali moramo priznati da je ona još prisutna, a najizraženija je u sektoru turizma i trgovine. Privreda insistira na unapređenju tržišta rada kroz precizno zakonsko uređenje odnosa prava i obaveza privrednih društava, te međusobno usklađivanje pojedinih zakonskih rješenja, kao i jednobraznog tumačenja od strane nadležnih, kako bi se smanjio obim sive ekonomije. Pritužbe privrede odnose se i na neadekvatnu ponudu stručnog kadra i „ozbiljnost" onih koje zapošljavaju. Brze promjene u nauci i tehnologiji zahtijevaju dobro obučen kadar, sa savremenim znanjima i vještinama. Osim toga, poslodavci su spremni da ulažu u kadrove na koje trajnije mogu računati, a ne da nakon kratkog vremena moraju angažovati druge ljude i njih ponovo upoznavati sa radnim procesom", kazala je Filipović.

Filipović kaže kako su obrazovani i obučeni ljudski resursi u savremenom društvu osnova za razvoj nacionalne privrede, pa je to jedan od glavnih ciljeva.

"U tom smislu, Privredna komora učestvuje u razvoju sistema obrazovanja, kako formalnog kroz saradnju sa Ministarstvom prosvjete, tako i neformalnog, kroz različite vidove edukativnih aktivnosti za potrebe privrede, prije svega organizaciju seminara, usavršavanja i obuke, specijalizovanih kurseva, konferencija, predavanja, radionica i drugih oblika obrazovanja", objašnjava Filipović.

Potpredsjednica PKCG smatra da gubitak industrije značajno slabi ekonomiju, pa nema dileme da se moramo posvetiti povećanju udjela proizvodnje, tj. prerađivačke industrije u BDP-u.