"Ako pođemo od tržišta, na prvom mjestu cilj nam je proizvesti više hrane da bismo umanjili ovaj ogromni deficit koji je dostigao gotovo 400 miliona eura. Sljedeće je da ponudimo našim turistima hranu. Turizam je tu prije svega šansa za sezonsku hranu, sa ciljem da se te dvije sezone poklope. Jednako važno je da proizvodimo one proizvode za koje imamo šansu i koji su konkurentni, kao što je vino, kao što je rano povrće, neke vrste voća i jagnjeće meso", kaže Marković.

Prema njegovim riječima kada govorimo o razvoju poljoprivrede i perspektivi nema propisanih modela niti u pogledu veličine gazdinstva niti vrste proizvodnje.

"Vrstu proizvodnje pored tržišta u bitnome opredjeljuju prirodni uslovi. Tako, mi u Crnoj Gori iako smo mala država, imamo na primorju suptropske kulture, imamo maslinarstvo, na širem području Zetske i Belopavlićke ravnice i Malesije, širem području Skadarskog jezera imamo plasteničku proizvodnju,vinogradarstvo, povrće u zaštićenom prostoru i na otvorenom, proizvodnju mlijeka, mesa, jaja. Idući dalje prema sjeveru imamo nešto intenzivnije stočarstvo, gajenje goveda, ovaca i koza, kao i proizvodnju krompira, žitarica i kontinentalnog voća. To će tako da bude i u budućnosti", ocijenio je Marković.

Kaže da se ne možemo samo fokusirati na veća, komercijalna gazdinstva.

"Njih treba podržavati svakako, prije svega kroz izdašnu investicionu podršku radi podizanja konkurentnosti, ali svoje mjesto moraju naći  i mala porodična gazdinstva i to prije svega u onim najudaljenijim krajevima, što je uostalom evropski model. Zašto? Zato što se mala porodična poljoprivredna gazdinstva, pored toga što proizvode i što će proizvoditi specifične, prepoznatljive crnogorske proizvode, istovremeno staraju o resursima, staraju se o tradiciji. Riječju, staraju se o selu i ona podjednako zaslužuju pažnju države. URA će o tome veoma voditi računa", poručio je Marković.