Pruga Beograd-Bar je jednokolosječna pruga za mješovit saobraćaj, a rađena je u periodu 1952. - 1976. u etapama i tako puštana u eksploataciju.

Dužina pruge iznosi 454.8 km od čega je na teritoriji Srbije 287.4 km, a na teritoriji Crne Gore 167.1 km. 

Početak gradnje pruge u SFRJ je počeo donošenjem zakona 1966. godine, ali je već 1971. zakon ukinut, a dalju izgradnju je preuzimaju odvojeno SR Srbija i SR Crna Gora. Završetak građevinskih radova se desio 27. novembra 1975. godine spajanjem šina desetak kilometara južno od Kolašina. 

Prilikom gradnje pruge se nije puno obratilo pažnje na činjenicu da 9 km pruge prolazi kroz teritoriju Bosne i Hercegovine, ali je to kasnije postalo prilično zanimljivo. Na teritoriji Republike Srpske danas postoji ćelija Štrpci, ali tu voz ne staje već služi samo kao ćelija za posebne situacije.

Ideja o izgradnji pruge koja će Beograd povezati sa morem nastala je još osamdesetih godina 19.vijeka, piše Danas. Bila je to varijanta koju je zagovarala moćna Austrougarska kako bi Srbiju, preko Višegrada povezala sa lukom u Gružu. Bilo još ideja. Na Međunarodnoj konferenciji u Parizu 1909.godine zaključeno je da bi London preko Pariza, Rima, Barija, Niša, Bukurešta i Kijeva mogao biti povezan sa Moskvom. Nastaće potom mnogi elaborati i doktorati na temu trasiranja pruge.

Najduži su tuneli "Sozina" 6176 metara i "Zlatibor" 6169 metara. Na pruzi Beograd - Bar su projektovana 234 mosta od betona ili čelika u ukupnoj dužini od 14.600m. Zbog raznolikosti u reljefu i vrsti prepreka, primjenjena su različita statička rešenja od betona i čelika ili u njihovoj kombinaciji.

Zbog vrlo zahtjevnih terenskih uslova, mnogi od mostova na pruzi Beograd - Bar predstavljaju vrhunska projektantska i građevinska ostvarenja. Najbolji primjer za ovu tvrdnju jeste most "Mala Rijeka", željeznički most sa najvišim stubovima u Evropi. Most "Mala Rijeka" je dužine 498 m, sa visinom u odnosu na nivo rijeke od 200 m. Na pruzi su i 73 stanice sa kolosjecima u ukupnoj dužini od 158 km.