Mina Kalezić, asistentkinja na programima u CGO-u, je govoreći o ciljevima analize istakla da u junu obilježavamo četiri godine od zvaničnog početka pregovora i to je prilika da se osvrnemo na do sada učinjeno.

"U konkretnom slučaju, mi želimo da pružimo doprinos u ocjeni kvaliteta procesa evropskih integracija i unaprijeđenju efikasnosti i efektivnosti rada pregovaračke strukture kroz fokus na radne grupe“, rekla je Kalezić. Ona je naglasila da radne grupe predstavljaju stub pregovaračkog procesa, ali da njihov položaj, uloga i značaj članova/ca još uvijek nisu dovoljno akcentovani u crnogorskoj javnosti.

Pojasnila je da su podaci prikupljeni za period od dana formiranja radnih grupe za pojedinačna pregovaračka poglavlja do marta 2016, i to za 16 ministarstava, 14 agencija, 5 fondova, 7 zavoda, 15 uprava i 58 ostalih institucija (direkcije, instituti, centri, sudovi, itd), koji imaju predstavnike u radnim grupama.

Ana Nenezić, koordinatorka programa za EU integracije u CGO-u, je prilikom predstavljanja analize podsjetila da je danas u radnim grupama angažovano oko 1, 330 članova/ca, raznovrsnih profila i institucija i organizacija koje predstavalju, uključujući i predstavnike/ce civilnog društva. Ukupno, civilno društvo učestvuje sa 327 predstavnika/ca, od čega su 39 iz nevladinih organizacija. Broj članova/ca radnih grupa varira u zavisnosti od složenosti pregovaračkog poglavlja i kreće se od minimalnog broja 12 (poglavlje 21- Trans-evropske mreže) do 101 člana/ce (poglavlje 18 – Statistika).”

Ona je dalje navela da je Vlada svojom Odlukom predvidjela naknadu za članove/ce radnih grupa, koja se isplaćuje na teret budžetskog korisnika u kojem je član/ica te strukture u radnom odnosu, što je dovelo do neujednačenih praksi. 

„Ukupan iznos sredstava koje su organi javnog sektora uplatili svojim delegiranim predstavnicima/cama u RG, od marta 2012 do marta 2016. iznosi 441.235,16 EUR", saopštila je Nenezić. 

Nenezić je nakon toga izdvojila i zaključke i preporuke CGO.

 "Radne grupe su srce pregovaračke strukture i njihova uloga u pregovaračkom procesu je od ključne važnosti za pripremu i vođenje pregovora. Obim i kompleksnost zadataka koji su stavljeni u nadležnost članovima/cama RG često prevazilazi dužnosti, zadatke i obaveze propisane opisom radnog mjesta koje određeni član/ica, predstavnik/ca organa javnog sektora, pokriva", navela je Nenezić. 

Još jedan od zaključaka je da prikupljeni podaci pokazuju da ne postoji jasno definisan kriterijum po kojem se donosi odluka kojim članovima/cama RG, i po kojem osnovu, se plaća naknada za rad u RG. Najčešće se, ističe ona, dodatno plaćaju šefovi/ice radnih grupa za pojedinačna poglavlja, koordinatori/ke pojedinih podgrupa i sekretari/ke. Međutim, navodi, može se zaključiti da se ova odluka donosi u zavisnosti od procjene rukovodioca pojedinih organa javnih sektora i da nije ujednačena, ni u smislu visine naknade ni osnova za uplatu.  

 Od ukupnog iznosa od 441.235,16 EUR koji je isplaćen članovima/cama RG, od osnivanja do danas, 88,8% je isplaćeno predstavnicima/cama ministarstava, dok su značajno manji iznosi uplaćeni predstavnicima/cama ostalih organa javnog sektora. Ovu praksu bi, kako navode, trebalo dodatno razmotriti i redefinisati, posebno imajući u vidu specifičnost pojedinačnih pregovaračkih poglavlja i neophodnost konkretnog doprinosa od strane članova/ca RG koji ne dolaze samo iz ministarstava, a čija stručna znanja su od velikog značaja za pripremu potrebnih dokumenata, i u krajnjem za uspješnost toka pregovora.

Potrebno je, ističu iz CGO, pripremiti analizu dosadašnjih učinaka članova/ca i RG u pregovaračkom sistemu, i u odnosu na nalaze propisati kriterijume i način vrednovanja dodatnog rada članova/ica RG.  

Pored činjenice da nije postojao jedinstveni osnov za isplatu nadoknada za rad u RG, proces je od početka, navode, išao na štetu i organičenje nevladinih organizacija jer su nevladine organizacije morale pokriti sve eventualne troškove za svoje predstavnike/ce, počev od onih koji se direktno odnose na fizičko učešće na sastancima, poput putnih troškova, kao i na ostale. Taj segment bi morao biti bolje riješen imajući u vidu da NVO imaju samo projektna sredstva kojima raspolažu a samim tim ovi troškovi ostaju nepokriveni i predstavnici/ce NVO su time stavljeni u nejednak položaj.

Konačno, objašnjavaju iz CGO, podatke nije dostavilo 25% organa javnog sektora, čime se potvrđuje ranije identifikovan trend netransparentnosti kada su u pitanju podaci o raspodjela novca iz državnog budžeta.

"Javne institucije i državni organi moraju da budu transparentnij u svom radu, jer je transparentnost, između ostalog, jedna od važnih kategorija čije se unaprijeđenje očekuje i od strane EU, a lošu poruku šalju oni državni organi koji kriju bazične podatke o svom radu i prema građanima i građankama Crne Gore", zaključili su iz CGO.