Više od 45 miliona ljudi na svijetu žrtve modernog ropstva, u Crnoj Gori oko 2.500
Ilustracija

Istraživanje sprovedeno u 167 zemalja

Više od 45 miliona ljudi na svijetu žrtve modernog ropstva, u Crnoj Gori oko 2.500

Više od 45 miliona muškaraca, žena i djece u svijetu su žrtve modernog robovlasništva, što je daleko više u odnosu na dosadašnje procjene, pokazuju studije.

Detalji istraživanja australijske fondacije objavljeni su u izvještaju pod naslovom "Indeks globalnog ropstva za 2016." koji je objavila "Vok fri fondejšen" (Walk Free Foundation).

Istraživanje je sprovedeno u 167 zemalja, kroz 42.000 intervjua na 53 jezika, kako bi se skrenula pažnja na značaj ovog pitanja i podstakle vlade da pruže odgovor. 

Podaci Walk Free Foundation pokazali su da u Crnoj Gori u uslovima ropstva živi oko 0,4 odsto stanovništva. 

U Crnoj Gori, prema podacima Zavoda za statistiku Monstat sa popisa stanovništva 2011. godine, živi 625.266 stanovnika, što znači da u Crnoj Gori u uslovima ropstva živi oko 2.500 građana.

Sličan postotak ljudi koji žive u uslovima ropstva imaju Hrvatska i Srbiju, a isti procenat imaju i Grčka, Češka i baltičke zemlje.

U objavljenom izvještaju se navodi da se Crna Gora nalazi među zemljama (Hrvatska, Brazil, Makedonija, Filipini, Gruzija, Moldavija, Albanija i Jamajka) koje preduzimaju pozitivne korake kao odgovor modernom ropstvu.

U izvještaju se upozorava da, prema najnovijim podacima do kojih se došlo unaprijeđenim istraživačkim metodama, u svijetu danas ima 28 odsto više robova nego prije dvije godine. 

Istraživanjem je utvrđeno da Indija ima najveći broj ljudi koji su žrtve ropstva, odnosno 18,35 miliona, dok Sjeverna Koreja ima najveći procenat stanovništva u ropskom statusu, to jest 4,37 odsto, ali i najslabiji vladin odgovor na ovaj problem. 

Moderno ropstvo se odnosi na situacije iskorišćavanja iz kojih osoba ne može da izađe zato što je izložena prijetnjama, nasilju, prisili, zloupotrebi ovlašćenja ili prevari.

Tanjug/Vijesti

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.