Skupštinski odbor za zdravstvo danas je saslušavao ministra zdravlja zbog, kako kaže poslanik Damir Šehović, alarmantnog stanja u koje bi crnogorsko zdravstvo moglo zapasti drastičnim smanjenjem izdataka za materijalna sredstva. Do tog može doći, smatra Šehović kresanjem sredstava za nabavku.
Šehović je na početku saslušanja istakao da je ministar Šegrt bez konsultacije sa Fondom za zdrastveno osiguranje i javnim zdrastvenim ustanovama opredijelio nedovoljan iznos sredstava za medicinska sredstva, i time ugrozio funkcionalnost cjelokupnog zdravstvenog sistema.
"Od ukupnog budžetom predviđenog novca za lijekove i medicinska sredstva u iznosu od 44,61 miliona eura, Šegrt je za medicinska sredstva opredijelio samo 5,02 miliona, a ne 16,64 miliona eura koliko je traženo", kazao je Šehović.
Šegrt kaže da budžet za ljekove i medicinska sredstva nije smanjivan u odnosu na prošlu godinu, a da je namjera bila da se u ovoj godini ne ponove prošlogodišnje nestašice lijekova.
Rađene su brojne analize u svim segmentima sistema i došlo se do saznanja da postoje veliki a nepotrebni izdaci.Zato je na kraju prošle godine data naredba da se popišu medicinska sredstva koja javne ustanove imaju na lagerima i u to uključe i svi ugovori za nabavke koji su potpisani pred kraj prošle godine a realizuju se i u ovoj.
Ministar se požalio da nije uspio da ubijedi prethodnog direktora Fonda Kenana Hrapovića da to i učini. Tek je sa novim direktorom Fonda za zdravstvo dobio i traženi izvještaj. Napravili su procijenjenu vrijednost količina za 2016 godinu i izračunali vrijednost stanja zaliha na zadnji dan aprila kao i vrijednost preostalih količina za isporuke po ugovorima koji su na snazi. I došlo se do saznanja da sa tim zdravstveni sistem , bez novih nabavki, možemo do novembra.
-U odnosu na projektovanu količinu za ovu godinu to iznosi 51 posto, da se nalazi na zalihama u odnosu na potrebno do kraja godine.To stanje na 30. april ove godine i saznanje da se četiri mjeseca već radilo bez ikakvih problema u snadbjevenosti i procjena da od ukupnih sredstava potrebnih na godišnjem nivoi ostaje još 51 posto govori da bi ukupni crnogorski zdravstveni sistem, sa svim institucijama, mogao da funkcioniše bez ikakvih dodatnih sredstava do kraja novembra 2016 godine. - ustvrdio je Šegrt.
Šehović se, komentarišući ministrove navode, pozvao na dopis direktora kotorske bolnice koji je kaže, naveo da bi planirano drastično smanjenje finansija za medicinska sredstva dovelo do toga da se pacijentima ne može pružiti minimum propisanih usluga, na šta mu je Šegrt odgovorio da Fond nikad nije popisao sredstva koja zdravstvene ustanove imaju na lageru.
-Po našim informacijama, nikada Fond zdravstva nije uradio analizu te vrste niti naredio zdravstvenim ustanovama da se popiše materijalno stanje zaliha na 31.12, a što su apoteke i Montefarm svake godine radile i na osnovu toga projekovale budžet. Znači do kraja godine bez dileme nema alarma ili nema problema u snabdjevenosti.- poručio je ministar zdravlja.
Šegrt poručio je da s obzirom da u zdravstvenom sistemu radi oko osam hiljada ljudi, a da je u obrazloženju navedeno da je stanje u zdravstvu alarmantno, taj epitet je kako je istakao predimenzioniran.
"Vrijeme pokazuje kakvo je stanje. Da ne bude nejasnoća, budžetom za ovu godinu ni za jedan cent nije smanjen iznos za medicinska sredstva. Imajući informacije sa problemima o nestašici lijekova, namjera je bila da se obezbijede sredstva, da ne bude nestašice lijekova. Na osnovu vrijednosti količina i zaliha, kao i aktivnih ugovora koji se realizuju ove godine, obezbijedili smo finansiranje do polovine novembra ove godine. Sa 3,5 miliona eura, imamo i obezbijeđeno funkcionisanje zadravstvenog sistema za ostatak vremena, dakle, do kraja godine. U međuvremenu se radi analitika, i imaćemo projekciju da li će za naredni državni budžet biti potrebno povećavati budžet za zdravstvo", kazao je ministar Šegrt.
On je informisao Odbor da je za prvih pet mjeseci ove godine, potrošeno 17,6 miliona eura za nabavku lijekova.
"Mogu reći da nestašica lijekova u Crnoj Gori ne postoji", kazao je Šegrt, napominjući da kada su u pitanju liste čekanja pacijenata, posebno se izdvajaju operacija katarakte, operacije na srcu, kao i oblast ortopedije.
Komentarišući to što se Crna Gora našla na posljednjem mjestu na listi 35 evropskih zdravstvenih sistema u ovogodišnjem izvještaju Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), Šegrt je rekao da mu ni danas nisu poznati kriterijumi za to, kao ni agencija koja je to uradila.
Mi ne radimo kako bi se dopali nekom drugom, već da analizom, sami definišemo probleme, i predložimo mjere kako da to prevaziđemo“, zaključio je Šegrt.
Komentari