On smatra da je politička scena Crne Gore isuviše heterogena i rascjepkana “razbijanjem“ pojedinih partija i formiranjem novih.

Blažić je ocijenio da je svojevrstan apsurd da u Crnoj Gori, koja ima 650 hiljada stanovnika, egzistira više od 60 političkih partija.

"Uzrok ovakavog rasta političkih subjekata na političkoj sceni je prevashodno u kreiranju društvenog miljea politike kao unosnog biznisa i veoma lično isplative djelatnosti kao primarnog cilja, umjesto favorizovanja javnog interesa i politike kao počasne djelatnosti i primarnog političkog cilja u svim demokratskim društvima", rekao je Blažić za agenciju MINA, a prenosi CdM.

On je objasnio da u Skupštini nije u pitanju legitimitet dijela poslanika, kako se to obično posmatra u trenutnoj konstalaciji političkih odnosa, već nedostatak legitimiteta svih poslanika u parlament.

"Nijedan državni funkcioner nema legitimitet, ali ima legalitet, jer su imenovani i birani od Skupštine u skladu sa Ustavom i zakonom (formalni legalitet)", naveo je Blažić.

Prema njegovim riječima, nedostatak legitimiteta posljedica je neustavnog Zakona o izboru odbornika i poslanika koji uskraćuje pravo biračima da biraju odbornike i poslanike već "biraju" – glasaju samo partije na izbornim listama.

Blažić je kazao da poslanike i odbornike materijalno pravno posmatrano "biraju" političke partije preko svojih zatvorenih izbornih lista, a ne građani.

On je kazao da je pravna posljednica toga nelegitimnost državnih funkcionera koje bira Skupština.

"A takva vlast koja nije proizašala iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima ne može se niti uspostaviti niti priznati", dodao je Blažić.

On je ukazao da crnogorski izborni sistem ima globalna obilježja demokratsko-liberalnog sistema sa takozvanim ”slobodnim mandatom” koji pripada poslaniku i odborniku, a ne partijama. "Ali faktički on pripada partijama koje i određuju poslaničke pozicije".

Blažić smatra da nema potrebe u ustavno-pravnom smislu mijenjati slobodan mandat.

Prema njegovim riječima, u ovim okolnostima adekvatan bi bio čisto predstavnički ili kombinovani model parlamentarnih izbora sa elementima predstavničkog sistema svih djelova teritorije Crne Gore, u kombinaciji sa političkim strankama, uz obavezne otvorene liste i pravo građana da biraju svoje predstavnike.

"Mandat po Ustavu inače, ali samo formalno, pripada poslaniku i odborniku dok suštinski pripada političkoj partiji na čijoj je listi", pojasnio je Blažič.