U svijetu se godišnje baci hrana vrijedna 940 milijardi dolara
Ilustracija

Procjena FAO

U svijetu se godišnje baci hrana vrijedna 940 milijardi dolara

Oko jedne trećine od ukupne količine hrane u svijetu se pokvari ili baci dok se transportuje sa mjesta na kom je proizvedena do mjesta gdje se konzumira, a čija je vrijednost do 940 milijardi dolara godišnje na globalnom nivou, procjenjuje Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).

Novi globalni standard za mjerenje gubitka i bacanja hrane pomoći će zemljama i kompanijama da pojačaju napore za efikasnije skladištenje, transport i konzumiranje  hrane, saopštili su danas kreatori ovog standarda, prenosi Tanjug. 

Standard je prvi set međunarodnih propisa i obaveza poslovnih subjekata, vlada i drugih organizacija da izvještavaju o mjerenju i upravljanju gubicima i bacanjem hrane u cilju smanjenja te pojave, naveli su autori standarda.

Ovi napori treba da rezultiraju usmjeravanjem viška hrane ka oko 800 miliona potrhranjenih ljudi širom svijeta, i smanjenjem emisije štetnih gasova koja nastaje iz  ostataka nepojedene hrane, a koja u ukupnim klimatskim promjenama doprinosi sa oko 8,0 odsto.

"Jednostavno nema razloga da se toliko hrane gubi i baca", kaže Endrju Stir, predsjednik Svjetskog instituta za resurse, koji je rukovodio izradom standarda.

"Sada imamo moćan novi alat koji će pomoći vladama i kompanijama da uštede novac, zaštite resurse, i obezbijede da veći broj ljudi dobije hranu koja im je potrebna", naveo je Stir u saopštenju.

Često kompanije, države ili gradovi nemaju dovoljno informacija o tome koliko, zašto i gdje je uklonjena hrana iz lanca snabdijevanja. Takođe definicije gubitka hrane i prehrambenog otpada variraju, zbog čega je teško vršiti poređenja, navodi se u dokumentu o novom standardu.

Paskal Greverat, potpredsjednik Nestlea za održivost životne okoline, ističe da je taj  prehrambeni div testirao standard za mjerenje gubitka svježeg mlijeka u svom lancu snabdijevanja u Pakistanu, gdje nabavlja mlijeko od preko 100.000 poljoprivrednika.

Zahvaljujući cisternama-hladnjačama u selima i rashladnim sistemima koji se koriste tokom transporta, utvrđeno je da rastur iznosi samo 1,4 odsto, pokazao je novi međunarodni standard, dok je nacionalni prosjek u toj zemlji iznad 15 odsto.

U zemljama s niskim prihodima, veći problem predstavlja gubitak hrane, jer je njeno  kvarenje prisutno već na početku vrijednosnog lanca - tokom žetve ili skladištenja, zatim tokom transporta i prerade. Međutim, to što prodavnice i potrošaci u bogatijim zemljama bacaju hranu u smeće - još je gore.

Zagovornici standarda, koji je pokrenut na Forumu Globalni Zeleni Rast (Global Green Growth Forum) u Kopenhagenu, nadaju se da će vlade usvojiti praksu mjerenja rastura i bacanja hrane u skladu sa novim ciljevima održivog razvoja.

Oni se takođe zalažu za to da se bacanje hrane prepolovi do 2030. godine, kao i da se do tog datuma smanji i rastur namirnica, piše "Tomson Rojters fondacija".

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.