U Crnoj Gori najveće interesovanje vlada za gimnazije. Takođe, smjer koji je posljednjih godina sve više interesantan đacima je turistički, prenosi Anadolija.

Univerzitetski profesor i sociolog Srđan Vukadinović, komentarišući podatke da će najviše učenika odabrati gimnazije, u razgovoru za AA je kazao da gimnazija daje učenicima još četiri godine dodatnog razmišljanja šta će studirati. Dodaje kako je danas potrebno mnogo stručnih zanimanja, jer bi se moglo dogoditi da Crna Gora uskoro postane zemlja svršenih studenata koji neće moći da rade nigdje i koji će biti brojke na birou.

“Veoma brzo dolazimo u situaciju da uvozimo stručna zanimanja iz susjednih zemalja, nije bitno da li je u pitanju BiH, Srbija, Bugarska“, kaže Vukadinović.

Kaže kako zanatska i stručna zanimanja treba na neki način stimulisati, prvenstveno putem stipendija.

„Mi živimo u društvu gdje je obrazovanje, kao i tržište, simulacija, jer je obrazovanje potpuno neusklađeno sa tržištem rada, ne znamo kakve su naše potrebe rada. Imamo obrazovanje radi obrazovanja, a ne obrazovanje radi popunjavanja investicionih kapaciteta“, kaže Vukadinović.

Mileta Šarović iz Podgorice, čiji sin će upisati srednju stručnu školu, smjer turistički tehničar, ističe da su odluku o upisu donijeli zajednički u porodici, jer vjeruju da Crnoj Gori treba turističkih tehničara.

„Imamo more, turizam je jedna od glavnih privrednih grana i smatram da bi trebalo stručne škole što više popularisati kod učenika koji završavaju osnovno obrazovanje“, kaže ovaj roditelj.

Gimnazija i u regiji broj jedan

Gimnazija je i u regiji i dalje škola broj jedan kad je riječ o izboru učenika, a slijede srednje medicinske i ekonomske škole. 

Lamija Husić, stručna savjetnica Ministarstva nauke, obrazovanja i mladih Kantona Sarajevo u kojem je skoncentrisan najveći broj srednjih škola u Bosni i Hercegovini, kaže da će u ovoj školskoj godini imati 42 srednje škole za koje će djeca moći da apliciraju, u koji se ubrajaju i javne i privatne škole.

“U posljednjih desetak godina evidentan je trend porasta interesovanja i aplikacija u škole koje rade po gimnazijskim programima. Znači, upis u gimanzije je i dalje najatraktivniji za učenike u Kantonu Sarajevo bez obzira na to što u ovom trenutku na spiskovima Zavoda za zapošljavanje imamo skoro 4.000 maturanata gimnazije koji su nezaposleni. To su djeca koja su završila srednju školu, a nisu odlučili dalje nastaviti školovanje”, istakla je Husić.

Kantonalno ministarstvo, istakla je Husić, pokušava roditeljima i učenicima, u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje, ukazati na zanimanja kojih je najviše na birou, ali i na ona kojih je najmanje bez posla. Ove godine odlučili su objaviti poziv za stipendiranje stotinjak učenika koji se odluče upisati neka od zanimanja za koja na birou nema nezaposlenih.

"To su, prema našim podacima, mljekar, betonirac, zavarivač, bravar, tapetar, parketar", kazala je Husić.

Prema njenim riječima, u Sarajevu su uvijek bile atraktivne medicinske srednje škole: "U posljednje dvije godine, a možda i više, nismo primijetili enormno povećanje zainteresovanosti djece, ali apliciraju u velikom broju u medicinske škole.”

 Srbija: Više mjesta u srednjim školama nego učenika

Direktorica Medicinske škole u Beogradu Nada Trifković smatra da je jedan od razloga zbog kojih je ta škola jedna od najpopularnijih među djecom to što mogu lako poslije da nađu posao u inostranstvu, ali i što ne čekaju dugo na zaposlenje u Srbiji. Ovogodišnja generacija osmaka u Srbiji ima malo manje od 70.000 učenika za koje je u srednjim školama obezbijeđeno oko 77.000 mjesta, što znači da ima 10 posto više mjesta nego što je učenika.

„Ono što je stvaran razlog je, pre svega, što je izuzetno jaka, kvalitetna škola. To su obrazovni profili koji bez ikakvih problema upisuju dalje školovanje i nisu dugo na birou rada. To je razlog zbog kojeg se roditelji i djeca opredjeljuju za našu školu i zbog kojeg mi svake godine imamo potrebe za tri odeljenja više nego što je odobreno“, kaže Trifković.

Učenici na Kosovu srednje škole biraju na osnovu kombinacije svojih želja i rezultata na završnom testu znanja. Da li će upisati gimnaziju, medicinsku ili neku treću srednju školu umnogome zavisi od predmeta za koje su dobili najviše poena.

Arberie Nagavci, direktorica za obrazovanje opštine Priština, naglašava da je do sada najveće interesovanje vladalo za gimanzije i medicinsku školu. Istakla je da se učenici upisuju prema kriterijima tako što upisuju ono u čemu su najbolji, a ako naprimjer nemaju dobar rezultat iz maternjeg jezika ne mogu se upisati u jezičku gimnaziju.

Nadležni u Makedoniji apeluju na roditelje učenika koji će upisati srednju školu da djeca ne upisuju "popularne" škole, jer je na taj način stvoren deficitarni kadar koji će teško naći mjesto na tržištu rada. Predsjednik unije albanskih nastavnika Nuhi Daršlišta kaže da učenici preferiraju upisati gimaziju, zatim ekonomsku, a onda i medicinsku školu.