Kao podnosilac inicijative, iz UPCG smatraju da je više odredaba zakona suporotno Ustavu, budući da se njima, kako navode, narušavaju ustavni principi jednakosti svih pred zakonom bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo, te sloboda otvorenog tržišta, preduzetništva i konkurencije.

Prema UPCG, pomenuti zakon je neustavan, nekonzistentan sa pravnim sistemom Crne Gore i ne korespondira sa ratifikovanim konvencijama Međunarodne organizacije rada (MOR). 

Njihov stav je da se privredni subjekti, bez obzira na to što su u stoprocentnom ili većinskom državnom vlasništvu ili vlasništvu lokalnih samouprava, ne mogu podvesti pod javni sektor u smislu Zakona o zaradama u javnom sektoru.

S druge strane, dodaju, ako se ima u vidu da država participira u organima upravljanja određenih privrednih subjekata (kao osnivač ili većinski vlasnik), jasno je da ona u značajnoj mjeri (ako ne i u potpunosti), preko svojih predstavnika u tim organima, može upravljati poslovnim procesima i kreirati odluke shodno rezultatima rada i poslovanja.

"Stoga je neprihvatljivo da ova privredna društva posluju sa gubitkom i ne izmiruju poreske i druge obaveze prema državi, a da se zarade njihovih zaposlenih, kao i naknade u upravljačkim tijelima, održavaju na nivou koji je značajno iznad nacionalnog prosjeka", ističu iz UPCG.

Kao razloge na kojima temelje ovakav stav, navode da je "predmetnim zakonom povrijeđen princip pravnog poretka iz člana 9 Ustava Crne Gore po kojem potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drugačije od unutrašnjeg zakonodavstva". N

Zatim, ističu da  je odredbama člana 13 Zakona o unapređenju poslovnog ambijenta propisano da se postojeća javna preduzeća imaju reorganizovati u skladu za Zakonom o privrednim društvima, i to najkasnije do 30.07.2013. godine, a sve ovo bez ikakvih posebnosti kada je u pitanju isključivo ili većinsko državno vlasništvo u tim preduzećima. Suprotno odredbi ovog člana, osporeni zakon članom 2 i 41 pravi izuzetke kada su u pitanju preduzeća čiji je osnivač ili većinski vlasnik država;

Osporeni zakon dovodi u pitanje i , kako navode, primjenu Konvencije br. 98 o pravima radnika na udruživanje i kolektivno pregovaranje budući da zaposleni u privrednim društvima, nezavisno od vlasništva nad istim, ne mogu pregovarati usled unaprijed propisanih ograničenja;

"Smatramo da se zaposleni u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države ili lokalne samouprave ne mogu smatrati zaposlenima u javnom sektoru kako to predviđa član 10 stav 2 tačka 5 i 6 osporenog zakona , iz prostog razloga što ta privredna društva, bez obzira na oblik obavljaja privredne djelatnosti, u cjelosti posluju po propisima koji važe za sve ostale privredne subjekte realnog sektora", navode iz Unije.

Podsjećaju da je, Zakon o zaradama u javnom sektoru, koji je stupio na snagu 16.03.2016. godine, za njih bio neprihvatljiv još dok je bio u formi nacrta, što, kako navode, potvrđuju i preporuke Izvršnog odbora UPCG upućene Ministarstvu finansija, a što je sredinom 2014. godine rezultiralo povlačenjem Nacrta Zakona.

Takođe, dodaju, za UPCG zakon je bio neprihvatljiv i dok je bio u fazi predloga.