Konjević je, u emisiji "Načisto" na Televiziji Vijesti, kazao da je 230 miliona, koliko iznosi ukupan poreski dug, procijenjeno kao naplativo. On je, takođe, kazao da nije zadovoljan pojedinim informacijama koje je dobio od Poreske uprave (PU), a koji se tiču načina na koji je PU obezbjeđivala mogućnost naplate dugova.

"Ova tema zaslužuje posebnu sjednicu Vlade s obzirom na visinu duga i država mora pokazati snagu, da može da naplati dug. Zbog toga što se nijesu primjenjivali odgovarajući mehanizmi u naplati dugova, imamo činjenicu da je dug svih krupnih poreskih obveznika rastao u periodu od 2010. do 2016. godine", kazao je Konjević.

On je ocijenio da nije bilo "jačih" poreskih inspekcija.

"Rješenjem ministra finansija je formiran radni tim koji treba da procijeni primjenu rješenja o reprogramu poreskog duga i taj radni tim ima zadatak da u desetak dana da izvještaj o ovom pitanju. Do izbora u oktobru se moramo potruditi da ne postoji tolerisanje poreskog duga, kako bi mogli pokriti sve ono što su izvorne potrebe budžeta. Bjelasica Rada je, čak, umjesto plaćanja poreza u prijavi navela da očekuje kredit od Abu Dabi fonda u iznosu od 1.5 miliona eura, što je nevjerovatno", istakao je Konjević.

On je poručio da je paradoksalno da se novcem građana plaćaju kompanije koje su poreski dužnici.

"Mislim da treba utvrditi načine da se iskoriste svi mehanizmi za naplatu poreskog duga od strane PU. Kompanije, ukoliko dobro posluju, moraju da plaćaju poreze, takav je slučaj i s Plantažama. Zbog toga smo i imali blokadu računa u jednom kraćem vremenskom periodu. Ako neka firma ne plaća poreze, možete samo da naplatite taj porez ili da se adekvatno obezbijedite ukoliko je teška ekonomska situacija u toj firmi. Zbog toga je jasno da se mora utvrditi odgovornost za te slučajeve", kazao je Konjević.

On je kazao da je SDP, u oblasti ekonomije, "imao krupna mimoilaženja s DPS-om".

"Naše ponašanje u koaliciji sa DPS-om je bilo slično kao i danas - u slučajevima koje smo identifikovali kao sporne donosili smo odgovarajuće političke odluke. Dominantno smo se, u koaliciji, slagali u spoljnopolitčkom opredjeljenju, a u ekonomskom dijelu smo se, posebno u proteklih nekoliko godina, značajno mimoilazili. Zbog tih razloga smo 27. januara i glasali za nepovjerenje Vladi", dodao je Konjević.

On je poručio da garancije koje je država izdala treba pažljivo pratiti.

"Upravo se priprema informacija o izdatim garancijama, od Montenegro Erlajnsa, do Barske i Crnogorske plovdbe i Željezničkog prevoza i radi se o nekoliko desetina miliona eura. Ministarstvo saobraćaja treba da da informacije da li će te kompanije moći da ostvaruju svoje obaveze. Ukoliko ove kompanije ne budu mogle da ostvaruju svoje obaveze, država će imati vanredni izdatak od najmanje 3.5, a najviše oko pet miliona eura, kako bi se spriječio pad garancija. Država je garantovala za oko 20 miliona eura duga Opštini Budva, a ja nemam pisanu potvrdu od predsjednika Opštine da li se kreditna obaveza izmiruje na odgovarajući način", kazao je Konjević.

On je saopštio da je dio novca za otpremnine za radnike KAP-a potrošen za druge namjene.

Potreba za rebalansom budžeta koji je najavljen u martu, ima više osnova, kazao je ministar finansija.

"Po zakonu o zaradama nedostaje 16 miliona, za  'zakon o majkama' nedostaje oko 45 miliona. Načela koja je SDP predložila kad je u pitanju Zakon o zaradama nijesu ispoštovana. Radi se o Zakonu koji je najnepravdedniji prema zdravstvu, a uvećava se zarada samo funkcionerima. Najveću korist u ovom zakonu, za koji su glasali DPS i Pozitivna, imaju funkcioneri", ocijenio je Konjević.