Ministri finansija Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Kosova i Hrvatske diskutovali su o temi ",Stabilizacija javnih finansija bez žrtvovanja privrednog rasta''. 

Većina ministara saglasna je da bez sprovođenja reformi, koje uključuju smanjenje javnog duga i sprovođenje mjera štednje, neće biti vidljivih rezultata u fiskalnim sistemima država, prenijela je agencija Anadolija.

Raško Konjević, ministar finansija Crne Gore je ocijenio je da države Balkana, zbog nedovoljne zrelosti političkih elita, nisu povlačile neophodne političke poteze, zbog čega krize kod nas traju duže nego na drugim mestima.

On je kazao da krize kod nas traju duže jer se potrebni potezi povlače samo djelimično, mjereći da li je korisno u ciklusu sprovođenja reformi, odnosno kako će se reflektovati na politički rezultat, prenio je Tanjug.

Konjević je, s tim u vezi, ukazao da i Crna Gora, kao i druge zemlje, ima ograničenje zaduživanja u zakonu, ali da joj se u izbornoj godini, pošto je limit prekoračen, ne radi na sanacionom planu, koji iziskuje zakon.

U svim državama regiona, a tako i u Crnoj Gori, prijekopotrebne strukturne reforme duže traju.

„Svake godine pričamo o strukturnim reformama, a nikako da ih završimo“, rekao je Konjević dodajući da su potrebne reforme posebno penzionog i zdravstvenog sistema koji se sve više finansiraju iz budžeta.

On je poručio da moramo biti svjesni da smo još u tranziciji koja traje dvije i po decenije.

Kada je reč o Crnoj Gori Konjević je kazao da ona ima najveći deficit u regionu, koji je prouzrokovan činjenicom da je krenula u veliku kapitalnu investiciju, kao što je autoput.

"Mi u Crnoj Gori imamo dug, jer smo uzeli kredit za izgradnju auto-puta. Krajem 2008. godine naš javni dug je bio 30 posto, a na kraju 2015. godine, preko 60 odsto BDP-a. To pokazuje koliko nas je kriza pogodila“, kazao je Konjević. 

Samit ministara finansija regiona u Budvi/Foto:AA 

Prema njegovim riječima, za konsolidaciju ekonomija ima puno prostora, posebno kada je riječ o borbi protiv sive ekonomije, te dodao da treba stvarati ambijent za obezbjeđivanje veće stope raste i boljitak privrede.

Konjević ističe da je neophodno stvoriti dobar ambijent za dolazak investitora i koncentrisati ekonomije na srednja i mala preduzeća, koje nisu na teretu države.

Isto tako poručuje a je teško privući ozbiljne investicije ako ne postoji vladavina prava, zaštita imovinskih odnosa, te je bitno stvarati ambijent u kojem će biti što manje poslovnih barijera.

Niske poreske stope, same po sebi, smatra on, ukoliko izostane vladavina prava, neće obezbijediti dolazak investitora.

Dušan Vujović, ministar finansija Srbije poručio je da se treba navikavati da je štednja, odnosno pritezanje kaiša, korak u prevazilaženju krize. 

"Sada smo u fazi da skačemo između dvije zgrade, jedne koja označava prošlost i druge koja je okrenuta ka boljoj budućnosti i prosperitetu“, ocijenio je Vujović govoreći o trenutno ekonomskoj poziciji Srbije. 

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH istakao je da su u ovoj godini, ekonomski pokazatelji u BiH dobri. 

"Svi zajedno smo suočeni sa onim što je teret svima nama, sa problemima dnevne likvidnosti. Naš udio javnog duga u BDP-u je 41 posto. Moraju se sprovoditi strukturalne reforme, smanjiti potrošnja“, kazao je Bevanda. 

Jelka Milićević, ministarka finansija Federacije BiH govoreći o stanju u Federaciji BiH, istakla je da je Federacija BiH imala deficit koji se mjeri jednom godišnjom tranšom MMF-a. 

"Likvidnost je sačuvana, a u 2015. godini smo se usmjerili na strukturalne reforme, poresku disciplinu, kao i povećanje uslova sigurnosti za privredne subjekte. Usvojili smo strategiju duga i program investicija. Zaduživanje može biti u cilju investicija“, kazala je Milićević. 

Ona je poručila da je zaposlenost povećana u odnosu na 2014. godinu za 1,5 posto. 

"Ali, imamo i dalje veliku nezaposlenost“, kazala je Milićević. 

Zoran Tegeltija, ministar finansija bh.entiteta Republike Srpske ocijenio je da u BiH nema dovoljno snage za reforme. 

"Ni u regionu nije bolje stanje. Mi smo cijelu 2015. godinu potrošili oko usaglašavanja Zakona o radu. Bez strukturalnih reformi, teško ćemo štednjom doći do rezultata“, kazao je Tegeltija. 

Avdullah Hoti, ministar finansija Kosova govoreći o javnom dugu, kazao je da je Kosovo kao mlada država naslijedila veliki dug. 

"Ali, naš dug iznosi 13 posto BDP-a. Prošle godine smo imali solidan ekonomski rast, i dobra strana ekonomskog rasta je što smo po prvi put prešli na rast koji dolazi iz privatnog sektora. Kada su u pitanju plate u javnog sektoru, odlučili smo da se mogu povećavati samo u trenutku kada postoji rast ekonomije“, kazao je kosovski ministar finansija.

Na Samitu učestvuje veliki broj predstavnika vodećih banaka i kompanija iz regiona, privrednih lidera i vodećih stručnjaka iz te oblasti.