Još na Samitu u Velsu 2014. godine postignuta je saglasnost da države koje izdvajaju manje od dva odsto bruto društvenog proizvoda nastoje da povećavaju izdvajanja u skladu sa rastom BDP-a i dostignu preporučenih dva odsto u periodu od 10 godina.

Sagovornici Pobjede, predsjednica Centra za demokratsku tranziciju CDT Milica Kovačević i vojni analitičar Aleksandar Radić kažu da ne djeluje realno da sve članice dostignu dva odsto u predviđenom roku, pri čemu ocjenjuju da će neke zemlje postupiti tako, iako neće biti jednostavno, jer je to u njihovom nacionalnom interesu.

Kovačević kaže da je u prvoj godini nakon Samita u Velsu samo jedna nova država preskočila prag od dva odsto - Poljska i pridružila se Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji, Estoniji i Grčkoj.

"Nekoliko država članica je u 2015. godini povećalo, a nekoliko smanjilo izdatke za odbranu. I dalje imamo činjenicu da su ukupni troškovi za odbranu članica NATO u 2015. godini niži nego prethodne godine", kaže Kovačević.

Članicama je upućen apel i sa najviše adrese Sjevernoatlantskog saveza. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je u petak saveznike da poštuju svoje obaveze i da povećaju izdvajanja namijenjena odbrani. Stoltenberg smatra da saveznici NATO prvo moraju zaustaviti smanjenje izdvajanja za oružane snage, a onda postepeno povećavati izdvajanje.

"Moramo ulagati u odbranu, jer je to preduslov za bezbjednost i jedina mogućnost da se osigura mir", istakao je čelnik Alijanse.

Trend umanjenja izdvajanja za odbranu počeo je 90-ih godina i u posljednjoj deceniji je, kako kaže Kovačević, predmet debate u članicama.

"NATO se od početka 90-ih znatno povećao, a istovremeno se budžet za odbranu znatno smanjio. Paralelno, umanjili su se i kapaciteti za odbranu Evrope", ocjenjuje ona.

Kovačević ističe da je ova tema predmet nacionalnih debata i u Evropi, pri čemu dodaje da tu imamo različite pristupe.

Vojni analitičar Radić je saglasan da je već dugo vremena prisutan trend da na području Evrope članice NATO-a štede novac na štetu vojske.

Radić kaže da je Njemačka prepoznala problem i odlučila da poveća budžet. On ističe da u Evropi najviše Poljska izdvaja za odbranu, dok su mediteranske zemlje stalno smanjivale troškove.

Države članice NATO su postavile rok od 10 godina za dostizanje praga od dva odsto. Kovačević smatra da bi"neuspjeh u dostizanju ovog praga bio udarac na kredibilitet NATO-a i pokazao koliko su članice neposvećene ispunjavanju obaveza koje su same preuzele".

"Ovaj labavi rok je rasterećujući za nacionalne vlade koje su preuzele obavezu 2014, ali predstavljaće izuzetan pritisak na one koji budu vršili vlast u članicama NATO 2024", smatra Kovačević.

Ona ističe da bi za "budućnost NATO-a i sigurnost evroatlantskog prostora bilo značajno da to uradi većina članica i da to urade države sa najvećim odbrambenim kapacitetima, jer bi tek to imalo značajniji uticaj na ukupno povećanje ulaganja u odbranu u okviru NATO-a".

Pobjeda