Ističe da se naši ljudi bave brojnim zanimanjima, od zemljoradnje, preko politike, biznisa, a mnogi rade u državnim organima na lokalnom i nacionalnom nivou. Prema njegovim riječima, posebno je interesantno to što je među njima veliki broj univerzitetskih profesora i naučnika iz raznih oblasti, advokata, ljekara i inženjera.

Održavanje Kongresa crnogorskih zajednica Latinske Amerike veliki je korak i za Crnu Goru i za iseljenike. Država je sada, ističe on, zaokružila institucionalni okvir da može adekvatno podržati naše iseljenike.

"Rekao bih da istovremeno sa zaokruživanjem institucionalnog okvira, a tu prije svega mislim na Zakon o saradnji Crne Gore sa iseljenicima, naša zajednica u Latinskoj Americi uspjela je u najvećoj mjeri institucionalizovati svoje djelovanje i kvalitetno se reorganizovala u skladu sa važećim zakonodavstvima zemalja čiji su već generacijama državljani. To će svakako olakšati komunikaciju i saradnju sa zemljom porijekla, te uspješan početak realizovanja brojnih projekata", kazao je Stojović za Pobjedu.

Nevjerovatne su priče Crnogoraca u Argentini i koliko ljubavi imaju za postojbinu.

"Rekao bih prvo da smo svi radili zajednički, baš kao jedna porodica i svako od preko 200 ljudi u Argentini i drugim zemljama koji su bili uključeni u organizaciju kako Kongresa, tako i brojnih drugih projekata i okupljanja, ima svoje zasluge za uspjeh u organizaciji. Tu posebno moram istaći važnost podrške predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića, čija je istorijska posjeta dala dodatni impuls i djelovala kao snažan kohezioni faktor dajući značajnu poruku da je Crna Gora tu i poslije svih decenija koje su iza nas", rekao je on.

Proteklih decenija, ističe on, bilo je mnogo pokušaja promjena identiteta.

"Nažalost još uvijek ih ima, ali su do sada bili i ostali neuspješni. Naše iseljeništvo u Latinskoj Americi održalo se zahvaljujući velikoj ljubavi prema zemlji porijekla, koja je prenošena sa generacije na generaciju, sve to pomoglo je u očuvanju osnovnih identitetskih karakteristika i bez takvog zavjeta predaka danas ne bismo bili u mogućnosti da jačamo institucije u iseljeništvu na ovim prostorima i povezujemo ljude, a što predstavlja osnov za trajno čuvanje od zaborava tradicije, kulture, jezika, uz puno poštovanje i saradnju sa institucijama zemalja u kojima žive naši iseljenici", istakao je Stojović. 

Otkriva i kako žive naši iseljenici u Latinskoj Americi.

"Kada govorimo o Argentini, govorimo od oko 60.000 potomaka iseljenika i bez ikakve sumnje skupa sa ostalim zemljama od oko 70.000 do 80.000 potomaka, to je jedan grad veličine Nikšića. Naši ljudi se bave brojnim zanimanjima, od zemljoradnje, preko politike, biznisa, a mnogi rade u državnim organima na lokalnom i nacionalnom nivou. Ono što je posebno interesantno je da u zajednici imamo veliki broj univerzitetskih profesora i naučnika iz raznih oblasti, advokata, ljekara i inženjera. Sve je individualno, zavisno od ličnih sposobnosti, ali se može reći da gro našeg iseljeništva su pripadnici srednje i srednje više klase, ali, naravno, ima i pojedinaca koji su uspjeli izgraditi poslovne imperije", kazao je Stojović za Pobjedu.