Iz Instituta pojašnjavaju da je amandmanima na Ustav koje je Skupština Crne Gore donijela u julu 2013. jasno propisano da Ustavni sud o ustavnim žalbama odlučuje u tročlanom vijeću- jednoglasno, a tek ako ne može da se postigne jednoglasnost, onda se predmet upućuje na sjednicu suda, da se odluka donese većinom glasova svih sudija.

"Međutim, suprotno Ustavu, Ustavni sud je donio Poslovnik, koji je akt tehničko- proceduralne sadržine, i propisao da Vijeće ni ne mora da odlučuje o predlogu sudije izvjestioca, već može odmah da uputi predmet na sjednicu  svih sudija, ukoliko je predmet od posebnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana", navodi se u saopštenju IVP.

Dodaje se da je Ustavni sud Poslovnikom “dopisao” Ustav Crne Gore, čime je povrijedio načela vladavine prava i jedinstva pravnog poretka.

"Ustavni sud je učinio upravo ono što je u svojim ranijim odlukama ocjenjivao kao neustavno. Tako je 2014. Ustavni sud, postupajući po inicijativi Akcije za ljudska prava, odlučio da je Skupština Crne Gore neustavno Poslovnikom Skupštine dopisala treći krug glasanja za izbor Vrhovnog državnog tužioca, jer je Ustav propisao samo dva kruga, da bi sada i sam učinio isto. Kako je jedina nadležnost Ustavnog suda da štiti ustavnost i zakonitost, zabrinjavajuće je da upravo Ustavni sud krši ustavnost", ističu iz IVP-a.

Navodi se i da je Ustavni sud donio Poslovnik sa osam mjeseci i osam dana zakašnjenja, pritom sa rješenjem koje je kako kažu iz IVP-a očigledno neustavno i koje uvodi arbitrarnost u odlučivanju, čime se krše prava građana Crne Gore.

"IVP upozorava da kad sudija izvjestilac pripremi i predloži odluku Vijeću za odlučivanje po ustavnim žalbama, Vijeće o njoj mora da odluči, a da je sve suprotno tome suprotno i Ustavu. IVP napominje da je svaka ustavna žalba donijeta od strane suda na ovakav način suprotna Ustavu, jer Vijeće nema pravo da ne pristupi glasanju, kako je to regulisao Poslovnik koji je sud donio", saopšteno je.

Smatraju da je zabrinjavajuće da je državi trebalo nekoliko godina da bi usvojila Amandmane na Ustav i regulisala postupanje po ustavnim žalbama, uz ogromne budžetske izdatke, "da bi sada Ustavni sud tu svoju nadležnost promijenio podzakonskim aktom, suprotno Ustavu".

Institut za vladavinu prava je o ovom slučaju obavijestio Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Šućka Bakovića, kako bi reagovao u  skladu sa svojom nadležnošću.