“Da je crnogorska ekonomija u krizi govore brojni pokazatelji poput niske stope rasta, aktiviranja državnih garancija i kontinuiranog povećanja javnog duga, ali podizanje stope PDV-a predstavljalo bi krajnje rješenje nakon što se iscrpe sve prethodne mogućnosti. Takođe, govoriti o mastrihtskim kriterijumima kada se iniciraju povećanje PDV-a i slična anti-krizna rješenja potpuno je pogrešno budući da, ne samo da Evropska unija nema jedinstvenu fiskalnu, već monetarnu politiku, nego se kriterijumima iz Mastrihta definišu kamatne stope, dozvoljena stopa inflacije, javni dug i budžetski deficit, te kursna prilagođavanja koja obavezuju zemlje koje tek prelaze na jedinstvenu evropsku valutu. U Evropskoj uniji zemlje imaju različite stope za obračunavanje PDV-a zbog čega se ni jednoj sadašnjoj, niti budućoj članici ne nalaže povećanje ove vrste poreza u sklopu integracionog procesa, već to čine druge vrste finansijskih institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda MMF, SB i ostalih kreditora koji, kada se ispune njihovi kriterijumi pristaju da odobre sredstva zemlji koja ih zatraži”, ocijenila je Radović.
Ona ipak naglašava da bi ovaj oblik zaduživanja bio jako nepovoljan za našu državu, jer kako ističe, dok jedna grupa banaka nudi zajmove uz više kamatne stope, ove finansijske institucije zahtijevaju finansijska prilagođavanja države, a koja na standard građana i budžet ostavljaju dugoročne posljedice.
“Povećanje PDV-a bi zaista teško bilo uvesti bez ne tako malog inflatornog rasta, zbog čega prije projekcije rasta budžetskih sredstava treba uzeti u obzir realni pad potrošnje koji uslovljavaju rastuće cijene. S obzirom da su građani Crne Gore prethodno opterećeni uvođenjem novih poreskih oblika, koji se nisu pokazali kao efikasne mjere, već su samo doprinijeli padu standarda, onda se sa povećanjem PDV-a trebalo krenuti u startu, u prvim danima krize, ili, ukoliko se sada odluči za takvu mjeru, povući odluku o porezima “euro po euro” i kriznom porezu na zarade”, rekla je Radović.
Radović ocjenjuje da je najkritičnija tačka u crnogorskoj ekonomiji rast javnog i poreskog duga.
“U ovakvim uslovima stanje u budžetu ne uspijeva spasiti bilo kakva ekspanzija privrednih aktivnosti, koju takođe nije realno očekivati, zbog pada kapitalnih ulaganja na globalnom nivou. Problem je i visok nivo poreskog duga sa kojim su nadležne institucije tek počele da se obračunavaju, a efikasnost borbe protiv sive ekonomije pokazaće tek stanje u budžetu nakon završetka ljetnje turističke sezone. Zbog toga bi i povećanje PDV-a dodatno naštetilo efikasnoj naplati poreza”, ocijenila je Radović.
Prema njenim riječima, kada su u pitanju kompanije i privredni subjekti, najveći problem je Kombinat aluminijuma koji je tokom prethodnih pet godina iscrpio sve mogućnosti za pokušaj njegovog spašavanja, te je stvorio situaciju da ukupno stanje u crnogorskoj ekonomiji bude uslovljeno njegovom sudbinom.
“U sadašnjim uslovima programirani stečaj je najmanje štetno rješenje, budući da su troškovi gašenja koji bi pali na tret države manji od iznosa za koji bi se Vlada dodatno zaduživala za njegov opstanak. Ovo bi takođe dovelo i do prestanka nagomilavanja duga za električnu energiju zbog čega teret ne bi snosila crnogorska domaćinstva”, ocijenila je Radović.
Da bi se ekonomska situacija u zemlji popravila, Radović ističe da je neophodno da se budžetska 2013. godina završi u okvirima predviđenim na početku godine, bez dodatnih zaduživanja i rebalansa.
“Ovo bi bio dokaz da je oporavak moguć i da je moguće planirati i sprovoditi mjere štednje i smanjenja javne potrošnje, bez dodatnog opterećenja. Potrebno je ustanoviti koje se sve mjere mogu sprovesti unutar zemlje, kako povećati dinamiku naplate poreskog duga i borbu protiv sive ekonomije, kao i iskoristiti sva raspoloživa sredstva prije nego što se krene u novo zaduživanje”, rekla je ona.
Međutim,ističe, ukoliko država nastavi sa pokušajima pronalaženja novih strategija za KAP i ukoliko se Vlada bude dodatno povećavala javni dug, gotovo da bilo kakav oporavak neće biti moguć duže vrijeme.
“Sumirajući troškove i koristi programiranog stečaja u Kombinatu, oporavak crnogorske ekonomije nije moguć prije kraja 2014. godine, no ukoliko se prihvati petogodišnja strategija do 2018. godine, loše stanje bi se ipak moglo i prolongirati”, zaključila je za naš portal Radović. (Izvor:CDM)
