"Sklad prirode i bogatog graditeljskog nasljeđa preporučio je da se Kotor nađe na UNESCO-voj listi prirodne i kulturne baštine. Zaštita sklada ovog jedinstvenog pejzaža i vrijednog graditeljskog naslijeđa je javni interes. No nezaježljivom trkom investitora za profitom, narušavaju se pejzažne vrijednosti kotorskog zaliva", ocijenio je Drašković.

Nažalost, kaže da oni koji su zaduženi da štite ove vrijednosti doprinose njihovom devastiranju.

"Gradilište na katastarskim parcelama 68 i 69 K.O. Kostanjica primjer je kakav je odnos prema prirodnim vrijednostima i kulturnom naslijeđu. Ignorišući mišljenje Odjeljenja za Konzervaciju iz Kotora, Uprava za kulturna dobra daje saglasnost za postavljanje, izgradnju, montažno demontažnog objekta na navedenim parcelama u Kostanjici", navodi Drašković.

Dodaje da se zbog ovakvih  i sličnih radnji dobija dojam da je Regionalni Zavod za zaštitu iz Kotora sveden na odjeljenje, kako bi investitori lakše dobijali saglasnosti za građevinsko-arhitetonske oblike ne vodeći računa o njihovom uticaju na prirodnu i kulturnu baštinu.

"Pitamo davaoca saglasnosti: „da li investitor izvodi radove u skladu sa datom saglasnošću?“ Interesuje nas kakav stav je po ovom, za nas problemu, zauzeo Savjet za upravljanje Područjem Kotora, da li je dao mišljenje na ovaj i slične projekte?

Upoznaje li se Opština Kotor sa izvještajima koje godišnje Vladi dostavlja Savjet o sprovođenju Menadžment Plana i stanju Područja Kotora?", navodi se u saopštenju.

Drašković je na kraju dodao da iz LP vjeruju da kulturni i prirodni pejzaž Kotora neće izgubiti “trku“sa nezaježljivim apetitima „divljih“ investicija.