Zid bi trebalo da se prostire na južnoj granici oko pojasa Gaze i bio bi treći odbrambeni sistem te vrste koji je Izrael tamo izgradio, prenosi Beta.

Izgradnja prva barijere počela je 1994. godine, poslije mirovnog sporazuma iz Osla, potpisanog između Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) u Bijeloj kući septembra 1993.

Drugi sistem je izgrađen poslije odluke o povlačenju izraelske vojske i evakuaciji jevrejskih naseljenika iz Gaze 2005, po okončanju okupacije koja je trajala od 1967. godine.

Nijedan od tih napora nije obezbijedio sveobuhvatno rješenje za prijetnju koju predstavljaju tuneli za napade na Izrael. Granica Gaze s Izraelom duga je 51 kilometar.

Visoki zvaničnik Ministarstva odbrane najavio je danas da će sledeći sukob s Hamasom koji vlada Gazom biti posljednji, ali je pitanje kako je ta najava usklađena sa planom da se izgradi zid koji je u osnovi odbrambeni, navodi novinski sajt Ynet.

"Nemamo namjeru da vladamo Gazom i sve dok nema alternative vladi, mi tamo nemamo posla", rekao je visoki zvaničnik, čije se ime ne pominje, dodavši da je nemoguće voditi stalan rat napetosti.

On je dodao da će sledeći konflikt biti posljednji i da je sukob sa Hamasom neminovan, kao i da je to prijetnja koja se nastavlja i raste i za koju je potrebno biti spreman.

U ljeto 2014. godine izraelska vojska je ratovala protiv Hamasa 50 dana.

Vojska trenutno podiže barijeru na granici prema Libanu u blizini izraelskih gradova. Odluka o podizanju zida donijeta je nakon najava lidera libanskog Hezbolaha, šeika Hasana Nasralaha, da će napasti izraelske gradove.

Trenutno postoji ograda duž te granice, ali je svrha zida da još više oteža ubacivanje neprijateljskih snaga.

Protiv gerilaca proiranskog Hezbolaha, Izrael je ratovao više od mjesec dana u ljeto 2006. godine.