Glasalo je 74 poslanika, 48 glasova za i 26 protiv, uzdržanih nije bilo, prenosi Anadolija

Rezoluciju su podnijeli poslanici Demokratske partije socijalista, Pozitivne Crne Gore, Socijaldemokrata, Liberalne partije i manjinskih stranaka. 

U Predlogu rezolucije navodi se da je Crna Gora, tokom deset godina od obnove nezavisnosti, pokazala jasnu viziju i istrajnost u ostvarivanju strateških spoljnopolitičkih prioriteta – članstva u NATO-u i Evropskoj uniji.

Luiđ Škrelja iz DPS-a istakao je da je članstvo u NATO garant da je neka zemlja stabilno područje za plasman stranog kapitala.

"Zato svaka zemlja ima pretpostavke za brz ekonomski razvoj. Širenje NATO-a je odgovor zemalja demokratskog svijeta na izazove novog vremena", rekao je Škrelja u parlamentu.

Poslanica SDP-a, Draginja Vuksanović, sigurna je da će Crna Gora ući u NATO.

"Crna Gora mora ući u NATO. Vjerujem da ova rezolucija, koja je jednom bila u parlamentu, možda nije trebalo da se nađe u klupama, osim ako nije trebalo aktivirati nove podjele. Vjerujem da nije intencija ovih podjela da se razmišlja da se o ovome odlučuje na referendumu, jer se o ovome neće odlučivati na referendumu", smatra Vuksanović.

Ona je istakla da su poslnici predstavnici naroda, navodeći da ipak svaki građanin ima pravo da vjeruje u nešto.

"I ja ne želim da ulazim u nečiji stav. Ali želim da onima koji su protiv članstva u NATO kažem da se ulaskom u alijansu stavlja kruna na nezavisnu Crnu Goru. Tada će konačno, poslije više vjekova, biti utvrđene i do kraja sačuvane granice Crne Gore. Neće biti mjesta za stare ili nove ideologije, ratno-huškačkih politika, ratova za mir i neće biti mjesta za korupciju i kriminal", uvjerena je Vuksanović.

Miloš Konatar iz Građanskog pokreta URA kazao je da taj savez apsolutno podržava članstvo Crne Gore u NATO, navodeći kako oko toga nema ništa sporno.

"Naš stav je da je to najbolji okvir za Crnu Goru i njene građane. Ali, ono što jeste sporno, je da danas mi govorimo o ovoj rezoluciji, a o ovome smo već raspravljali prije manje od godinu dana. Mi sad ponavljamo nešto što smo utvrdili", podsjetio je Konatar.

Poslanik DF-a, Predrag Bulatović, ironično je ocijenio da je NATO demokratska institucija koja je, kako je rekao, odgovorna za smrt više od 30 miliona ljudi, dok je samostalni poslanik, Jelisava Kalezić, istakla da je NATO "dobro organizovana multinacionalna firma koja traži nova gradilišta".

Podsjetila je na intervencije NATO-a u Iraku, Bosni i Hercegovini, bivšoj Jugoslaviji, na Kosovu. Smatra i da je referendum jedini ispravan način kad se odlučuje o sudbinskim pitanjima.

Poslanik DF-a Vladislav Bojović odbacio je optužbe da je ta politička grupacija više doprinijela NATO integracijama od onih koji se za njih formalno zalažu.

„Nije tačno da mi ovom polemikom pomažemo članstvo produbljivanjem podjela u Crnoj Gori“, rekao je Bojović, a prenosi CdM.

Osvrnuo se na to što Demos ne učestvuje u raspravi.

„Miodrag Lekić to radi da bi olakšao režimu da realizuje privatne interese šefa režima i njemu najbližih saradnika. Lekić je napustio DF jer je za NATO“, kazao je on. 

Iz Demosa su juče saopštili da neće prisustvovati raspravi  o rezoluciji jer je to, kako su objasnili, nova predstava za javnost i to u momentu vrhunca ekonomskog, političkog i korupcionaškog haosa u zemlji.

Samostalni poslanik Mladen Bojanić iskoristio je podatke Ujedinjenh nacija iz 2015. godine koji, kako kaže, pokazuju da je NATO za ratove u Iraku i Avganistanu potrošio 4, 4 biliona eura.

„To je hiljadu i sto BDP-a Crne Gore. Znači, Crna Gora bi morala da radi hiljadu i sto godina da isfinansira to. A, na kraju krajeva, neka građani sami prosude jesu li Podgorica, Budva, i Berane bezbjedniji od Ankare, Pariza, Brisela ili Londona pored sve te navodno uspješne borbe protiv terorizma“, kazao je Bojanić.

Poslanik Pozitivne, Goran Tuponja ocijenio je da se na našem prostoru sve mijenjalo, a da su samo ratovi ostajali, zbog čega nam treba članstvo u NATO.

„Niko ne može da kaže da će opasnost od novog rata postpuno nestati, ali će mogućnost biti drastično manja“, rekao je on.

Stoga o članstvu treba odlučivati sa aspekta državnih interesa, kaže on.

„Ne bi trebalo da se zastupaju pojedinačni politički interesi stranaka, već da se slijedi državni interes. Ne, ne gajimo nikakvu posebnu naklonost ka NATO-u, već je ovo je racionalna odluka“, rekao je Tuponja.

Poslanik SNP-a Danko Šarančić pita se kako su nam to otvorena vrata za članstvo, kad nas kako kaže, primaju evo deset godina.

„I, ako je sve idealno zašto NATO poziva Vladu da nastavi reforme?“, pita on.

Prokomentarisao je i ekonomske efekte potencijalnog članstva.

„Pa, mi najveću razmjenu imamo sa Srbijom. Ko su nam najčešći gosti? Najveći broj gostiju nam stiže iz Rusije i Srbije. A, za kapitalni projekat – autoput, dobijamo kredit kog grade Kinezi. Vjerovatno i Kinu vidite kao članicu NATO?“.

RTCG/CDM