Iako je otrov relativno malog broja vrsta u odnosu na ukupan broj zmija smrtonosan za čovjeka, ujed nekih vrsta može izazvati ozbiljne povrede, pa čak i smrt, kazao je direktor Doma zdravlja dr Igor Kumburović za Skala radio.

On je podsjetio da su od ukupno 16 vrsta zmija koje žive u Crnoj Gori za čovjeka opasne samo dvije i to  poskok i šarka.

Zmijski otrov može imati neurotoksičan i hemotoksičan efekat, objašnjava dr. Kumburović.

Hemotoksični efekti djeluju na krv, ubrzavaju ili sprječavaju grušanje krvi ili direktno  razaraju različita tkiva. Neurotoksični otrovi uglavnom ne razaraju tkivo, već djeluju na nervni sistem i zaustavljaju gutanje, disanje i kucanje srca.

Otrov naših zmija je hemotoksičan, kaže Kumburović i napominje da ne mora nužno doći do trovanja, jer zmija često i ne ubrizgava otrov kada ujeda zbog upozorenja.

Glavni simptomi trovanja otrovom poskoka je oticanje, koje se brzo širi od mjesta ugriza i može zahvatiti i veće djelove tijela. Pri tome se može javiti mučnina, povraćanje, grčevi, proliv, nesvjestica, a može doći do djelimičnog ili potpunog otkazivanja bubrega.

Za razvoj simptoma vrlo je važno mjesto ugriza, a najopasniji ugrizi su u glavu ili vrat ili ako je zmija ubrizgala otrov direktno u krvnu žilu.

Ujed je jako bolan, napominje dr Kumburović, a ujedno mjesto otiče i plavi i stvaraju su krvni podlivi.

Popratna je vrtoglavica, žeđ i hladan znoj.

Prva pomoć se sastoji u mirovanju, a ujedeni ekstremitet se mora imobilisati udlagom i uzdignuti za 20 do 30 stepeni.

Bolesnik se mora umiriti i ohrabriti, jer se time usporava prodiranje otrova kroz organizam i podvezati ekstremitet, ali ne prejako između mjesta ugriza i srca i popuštati ga svakih 20 minuta do pola sata.

Isisavanje rane i  spajanje ubodnih rana nožićem nije svrsishodno i više se ne koristi.

Što se tiče seruma u Domu zdravlja i njegovim punktovima u Radanovićima i u Risnu ima ga u dovoljnim količinama.

Ove godine do sada nije bilo ni jednog zmijskog ujeda i niko se nije javio Domu zdravlja, rekao je Kumburović.