Konjević je u razgovoru za Dan ocijenio da je Zakon o zaradama u javnom sektoru za koji su glasali poslanici Demokratske partije socijalista i Pozitivne Crne Gore u nekim segmentima neprimjenjiv, a jednim dijelom nepravedan prema ljekarima, zaposlenima u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija i radnicima u preduzećima sa srednjim nivoom obrazovanja.

"Ministarstvo finansija je vladinim komisijama dostavilo izmjene i dopune zakona kako bi se ispravile odredbe koje su neprimjenjive u praksi ili su nepravedne. Nedopustivo je da država zarade ljekara, njih oko 1.400, svodi na nivo koji ne odgovara važnosti te profesije za jedno društvo, kao ni nivou odgovornosti posla i težine i dužine školovanja. Ne može biti pravedno društvo u kome doktor medicine, specijalista ili supspecijalista, ima manji koeficijent od savjetnika generalnog sekretara Vlade", istakao je Konjević za Dan.

Kako je dodao, Ministarstvo finansija je usaglasilo stavove sa Sindikatom ljekara i Vladi predložilo uvećanje njihovih koeficijenata, imajući u vidu da oni nijesu prihvatili nedavno usvojeni kolektivni ugovor.

"S druge strane, svim funkcionerima, i na državnom i na lokalnom nivou, iz grupe poslova A, B i C, plate će biti smanjene za dva koeficijenta iz člana 22 zakona. Zaposleni u ZIKS-u biće prepoznati u zakonu kako bi mogli da ostvare prava na sličan način kao i zaposleni u Upravi policije i vojsci. U važećem zakonu njihov status nije prepoznat na odgovorajući način. Nakon razgovora sa predstavnicima Sindikata ZIKS-a, Ministarstvo finansija je uvažilo njihove zahtjeve kao opravdane", kazao je Konjević.

Predložene izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru tretiraju i pitanje mjesečnih primanja zaposlenih u lokalnim samoupravama.

"Lokalne samouprave koje nijesu u mogućnosti da ispoštuju koeficijente iz zakona zbog reprograma poreskih obaveza i donesenih sanacionih planova moći će, shodno izmjenama i dopunama, da donesu odluke sa nižim koeficijentima od onih utvrđenih zakonom kako ne bi dovele u pitanje fiskalnu održivost svojih opština. Obračunski koeficijent za lokalne samouprave može se razlikovati od onog na državnom nivou ukoliko opština ima fiskalnog potencijala i dobije odobrenje Vlade", pojasnio je Konjević.

Po njegovim riječima, time će se prepoznati i specifičnost opština koje nijesu poreski dužnici, kao što su Kotor, Tivat, Herceg Novi i Podgorica.

Konjević je najavio da će pitanje zarada zaposlenih u regulatornim agencijama biti vraćeno u nadležnost Skupštine Crne Gore, koja odobrava finansijske planove tih institucija.