Ministarka je podsjetila da je Skuština 2008. godine donijela odluku kojom je omogućeno učešće pripadnika VCG u toj misiji, u skladu sa rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN). Kako je pojasnila, to su snage koje u morskim vodama Roga Afrike sprovode operacije.

Ranijom odlukom je bilo predviđeno da u ovoj mirovnoj operaciji učestvuje do tri pripadnika VCG.

 Pripadnici Vojske, kako je obrazloženo novom odlukom, bili bi angažovani na dužnostima štabni oficir u komandi operacije, opšte brodske dužnosti na ratnim brodovima i članovi samostalnog tima za zaštitu broda.

 Poslanik Mevludin Nuhodžić rekao je da će klub poslanika DPS-a podržati Predlog odluke.

 On je, kako je rekao, uvjeren da učešćem u međunarodnim operacijama i misijama, Crna Gora dodatno osnažuje poziciju na putu evropskih i NATO integracja.

Poslanik DF-a Predrag Bulatović kazao je da, sa teorijskog stanovišta, niko normalan ne bi bio protiv mirovnih operacija pod okriljem UN i bilo bi logično podržati određene mirovne operacije pod okriljem EU.

 Sa praktičnog stanovišta, kako je ocijenio, previše je servilnosti, navodeći kao primjer to što Crna Gora slijedi uvođenje sankcija EU prema Rusiji, a nije imala tu obavezu.

 Bulatović je kazao da je fakat da su manje-više sve NATO mirovne operacije bile posledice prije svega djelovanja SAD od Drugog svjetskog rata do danas, „koji su pod okvirom zaštite nacionalnih interesa izazvali konflikte i ratove u kojima je vše od 30 miliona ljudi izgubilo živote širom svijeta“.

Kako je rekao, ima samo jedan razlog koji bi se mogao razumjeti zašto bi neko podržao odlazak vojnika u mirovne operacije i to je socijalni moment.

 Srđan Milić iz SNP-a pitao je ministra koliko su danas sigurne teritorijalne vode Crne Gore, da li smatra da je zaustavljen svaki oblik krijumčarenja, na koji način danas se kontroliše naše more.

 Poslanik Goran Tuponja ocijenio je da je važno da Crna Gora u okviru svojih mogućnosti doprinosi boljitku svijeta i da se učešćem u ovakvim misijama predstavi kao značajan akter u međunarodnoj zajednici, ali je, dodao je, izuzetno važna i bezbjednost pripadnika crnogorske vojske i finansiranja ovakvih misija.

 On je pitao zašto je predloženo da bude upućeno 16 pripadnika VCG, kad su u prethodnoj odluci iz 2009. upućena tri, dodajući da je broj napada u ovom dijelu afričkog kontinenta u drastičnom padu.

 Poslanik Liberalne partije (LP), Andrija Popović podsjetio je da je Crna Gora potpisala neophodne sporazume sa EU na osnovu kojih se pripadnici VCG upućuju u ovu pomorsku mirovnu operaciju.

 On smatra da Crna Gora treba da nastavi da podržava i učestvuje u mirovnim operacijama u skladu sa NATO ciljevima i prioritetima.

On je rekao da će LP, Forca i Hrvatska građanska inicjativa podržati ovaj Predlog odluke.

 Pejanović Đurišić je rekla da Ministarstvo odbrane svake godine izrađuje izvještaj o ušeću VCG u međunarodnim misjama. „To je opširan dokument koji radimo na godišnjem nivou, koji razmatra Vlada, Savjet za odbranu i bezbjednost i Odbor za bezbjednost i koji obraćuje većinu pitanja koja ste mi postavili danas“.

Ona je kazala da se u ovom trenutku 20 pripadnika VCG nazali u međunarodnim misijama, od čega 18 u misiji Resolute Support u Avganistanu, jedan vojnik je u štabu misije Atalanata i jedan u misiji na Maliju.

Pejanović Đurišić je, upitana o broju pripadnika VCG koji se upućuju u ovu misiju, kazala da se radi o iskazanoj potrebi komande te misije za određenim sposobnostima.

Ona je, kad su u piutanju dešavanja u vezi sa protestima 24. oktobra, podsjetila da je više puta pričala o tome i da nema šta novo da kaže u odnosu na tu priču iza koje čvrsto stoji.

„A to je da je bilo koja vrsta optužbe da je Vojska mogla biti izmanipulisana u toj ili nekoj drugoj situaciji gdje ona nema nadležnosti je potpuno neosnovana. VCG nije bila ni pozvana ni na kakvu pripravnost, niti bi za to postojali uslovi“, rekla je ona.

 Prema riječima Pejanović Đurišić, VCG je bila pozvana, u onoj mjeri u kojoj je u tom trenutku bila prisutna u jedinicama i garnizonima da zaštiti svoje objekte u slučaju da se desi neko narušavanje opšteg javnog reda i mira koje bi uključilo i te objekte.

„Ništa više i ništa manje od toga. Govorila sam i tome da nije tačno da su vojnici bili opremljeni za bilo kakve borbene operacije, da su imali bojevu municiju, borbene komplete. Prosto, to nije tačno“, kazala je ona.

 Pejanović Đurišić je saopštila da je, vezano za budžete za misije, u prošloj godini za ovu istu misiju bilo potrošeno oko 75 hiljada EUR i da će u narednom periodu, vodeći računa o tome šta može biti trajanje misije, te troškove pokušati dodatno da smanje proporcionalno broju.

Nastavku zasijedanja, nakon pauze, prisustvuje ministarka odbrane Pejanović Đurišić koja je, kako je naveo predsjedavajući Milutin Simović, odgodila međunarodne obaveze.

Početku sjednice nije prisustvovala Pejanović Đurišić, zbog čega su negodovali poslanici DF.

Poslanici DF-a, kako su rekli, žele da pitaju Pejanović Đurišić o zloupotrebi ovlašćenja tokom protesta DF-a 24. oktobra.

Poslanik Nebojša Medojević rekao je da Pejanović Đurišić treba da odgovori kako je i zašto dala naređenje o borbenoj uzbuni VCG protiv naroda tokom protesta.

Samardžić je rekao da niko nije donio odluku o pripravnosti Vojske. „Naređenja su išla direktno preko mene, tako da mogu da odgovorim da ovdje što je izrečeno apsolutno nije istina“.

Prema njegovim riječima, niko nije, nijedan komandant, dobio naređenje za upotrebu Vojske van objekta.

„Jer da je uopšte razmišljano o tome, to je isključivo nadležnost Savjeta za bezbjednost i odbranu, nije ni moja, ni ministra. Samo je, u skladu sa pravilom službe, pozvano dodatno obezbjeđenje objekata nakon što su pojedina stakla na našim objektima slomljena“, rekao je Samardžić.

Poslanici DF-a su, nakon te Samardžićeve izjave negodovali, ocjenjujući da je to sramno.

Izvor:Vijesti/Portal Analitika