Teška ekonomska situacija u zemlji je pogodno tlo za cvjetanje zelenaštva. Besparica je natjerala veliki broj građana da novac potraže kod onih sa malo dubljim džepom. U paketu sa pozajmicom ide i ne tako mala kamata, koju dužnici uglavnom nijesu u mogućnosti da vrate.
Nažalost, zelenaši nemaju razumijevanja pa često pribjegavaju surovim metodama naplaćivanja dugova. Tako se dešava da ljudi izgube sve što imaju, a ako nijesu ostavili nešto u zalog, u pitanje dovedu i svoje živote.
Strah za sopstveni i živote najbližih jedan je od najvećih razloga zbog kojeg se žrtve zelenaša ne usuđuju da se policiji obrate za pomoć. To potvrđuju i podaci Uprave policije.
“U toku 2012. godine prijavljena su tri slučaja zelenaštva. U januaru i februaru 2013. godine UP nije prijavljen nijedan slučaj zelenaštva“, saopšteno je za CdM iz Uprave policije.
Policija je o prijavama iz prošle godine obavijestila nadležno tužilaštvo, koje se izjasnilo da u njima nema elemenata bića krivičnog djela zelenaštvo ili bilo kojeg drugog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.
"Podnosioci prijava su upućeni da svoje pravo ostvare u sudskom postupku koji se pokreće po privatnoj tužbi“, ističu u Upravi policije.
Takođe, policijski službenici nijesu procesuirali krivične prijave za krivično djelo zelenaštvo u toku 2011, 2012. i prva dva mjeseca 2013. godine.
Zatvori otvoreni za zelenaše, nedostaju "samo" dokazi
Iako ne postoje statistički podaci koji bi tačno pokazali u kojoj mjeri je zelenaštvo prisutno u Crnoj Gori, opšte je poznato da ovaj problem postoji kako u regionu, tako i kod nas. Na osnovu podataka sa kojima raspolaže Uprava policije ne može se govoriti o manjoj ili većoj zastupljenosti zelenaštva u pojedinim gradovima Crne Gore.
Zelenaštvu se teško ulazi u trag, ali ako se pojave dokazi da se ovo krivično djelo desilo počinioci će morati da plate novčanu kaznu ili odleže nekoliko godina u zatvoru.
Krivični zakonik Crne Gore propisuje kaznu zatvora do tri godina svakome ko za davanje novca, ili drugih potrošnih stvari na zajam nekom licu, primi ili ugovori za sebe ili drugog nesrazmjernu imovinsku korist, iskorišćavajući teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog.
Ako je krivično djelo zelenaštvo izazvalo teške posljedice za oštećenog ili je počinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi 3.000 eura, čeka ga zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.
Za pribavljanje imovinske koristi od preko 30.000 eura, počinilac krivičnog djela zelenaštvo će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Takođe, zelenaše očekuje i novčana kazna.
U Upravi policije ističu da se preduzimaju sve mjere kako bi se problem zelenaštva eliminisao. Sprovode se aktivnosti na identifikaciji imovine pojedinaca i grupa, čemu doprinosi i međuagencijska saradnja.
(Izvor:CDM)
