Uljarević je, između ostalog, ocijenila da urušavanje demokratskih standarda na zapadnom Balkanu prate i novi, suptilniji pritisci na kritički orijentisane dijelove civilnog sektora. Ona je navela i da se autonomija rada organizacija civilnog društva nerijetko poništava arbitrarnim odlučivanjem političkih partija, čime se, kako je istakla, obesmišljava participacija nevladinih organizacija u radnim tijelima i savjetima. 

"To prate i dalje prljave kampanje protiv aktivista civilnog društva, iako one mijenjaju svoju formu", navela je Uljarević.

Takođe, preporučila je da se naredni Forum, koji će se održati u Rimu 2017.godine, fokusira i na pitanja pomirenja u regionu i inicijativa koje vode sadržajnom i učinkovitom suočavanju sa prošlošću navodeći tu kao najznačajniju Inicijativu za osnivanje REKOM-a.

Jedna od važnih preporuka sa ove radionice bila je i da se otvore pregovori o poglavljima 23 i 24 sa svim državama zapadnog Balkana, koje su u procesu pridruživanja, kako bi se time dao podstrek reformama, jer su učesnici ocijenili i kroz primjer Crne Gore da pregovori doprinose otvaranju brojnih važnih pitanja i da je ta vrsta mobilizacije vrlo važna za društva zapadnog Balkana.

Na ovogodišnjem Forumu civilnog društva u Parizu razgovaralo se o temama iz oblasti politike koje su ocijenjene kao prioritetne: migracije, klimatske promjene, bilateralni sporovi, saradnja mladih, kao idemokratsko upravljanje, sa akcentom na ulogu civilnog društva i poštovanje osnovnih prava. Forum je okupio oko 100 aktivista i predstavnika civilnog društva iz EU i zapadnog Balkana radi formulisanja preporuke za budućnost evropskog projekta i integracija zemalja zapadnog Balkana, a cilj foruma je da se uspostavi stalni proces dijaloga civilnog društva i saradnje širom zemalja zapadnog Balkana i Evrope.

Ovaj Forum je organizovan povodom trećeg međudržavnog samita zemalja zapadnog Balkana i Evropske unije koji je, takođe, održan danas u Parizu, a nastavak je Foruma civilnog društva održanog u Beču u avgustu 2015.

Forum civilnog društva koordiniraju Evropske alternative, ERSTE fondacija, Evropski fond za Balkan, Friedrich Ebert fondacija, Građani za Evropu i Charles Léopold Mayer fondacija.