Pregovori se vode intenzitetom koji diktiraju “skromni administrativni kapaciteti”. Uskoro će se pred te kapacitete ispostaviti novi zahtjev Brisela. I to ne samo pred naše već i pred administracije država članica. Komisija je donijela predlog za dodatno jačanje pravila EU protiv pranja novca kako bi se suzbilo finansiranje terorizma i povećala transparentnost u pogledu stvarnog vlasništva nad preduzećima i fondovima.

Šta to znači? Predložene izmjene pomoći će u borbi protiv novih načina finansiranja terorizma, povećati transparentnost radi suzbijanja pranja novca i doprinijeti borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza. Nova praksa je odgovor na „dokumenta iz Paname”. Crnogorski novinari na kašičicu su dobijali informacije iz afere koja je uzdrmala svijet. Nerijetko ne mogu doći informacija o stvarnom vlasništvu u preduzećima. Ukoliko želimo da budemo dio evropske porodice to će se promijeniti.

Obaveza država kandidata i država članica da razmjenjuju važne informacije o stvarnom vlasništvu nad preduzećima i fondovima, o tome ko vrši transakcije virtuelnim valutama i ko upotrebljava kartice s opcijom plaćanja unaprijed. Takve informacije trebalo bi da utiču na utajivače poreza.

Crnogorski bankarski sistem naći će se pred još jedni testom kao i pred set novih pravila koja treba da usvoji.

Proširiće se opseg informacija kojima mogu pristupiti finansijsko-obavještajne jedinice, a omogućiće im se pristup i informacijama u centralnim registrima bankovnih računa i računa za obavljanje platnog prometa te elektronskim sistemima za pribavljanje podataka, koje će države članice morati uspostaviti kako bi se utvrdili vlasnici bankovnih računa i računa za plaćanje;

Banke će morati primjenjivati temeljne kontrole identifikacije klijenata koji razmjenjuju virtuelni za stvarni novac, čime će se prekinuti anonimnost takvih razmjena;

Suzbijanje rizika povezanih s anonimnim instrumentima sa plaćanjem unaprijed (npr. pripejd kartice): Komisija predlaže i smanjenje upotrebe anonimnog plaćanja karticama sa opcijom plaćanja unaprijed, i to snižavanjem praga za identifikaciju sa 250 na 150 eura te proširenjem zahtjeva za provjeru klijenta.

Treće zemlje očekuju još temeljnije provjere. Komisija predlaže usklađivanje popisa provjera koje se primjenjuju na zemlje sa strateškim nedostacima u nacionalnim sistemima za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma. Banke će morati sprovoditi dodatne provjere („mjere temeljne identifikacije”) nad finansijskim tokovima iz tih zemalja. Koje su to zemlje znaće se 14. jula.

Odluka podrazumijeva stroža pravila u pogledu transparentnosti kako bi se spriječilo izbjegavanje plaćanja poreza i pranje novca:

-Stvaranje potpunog javnog pristupa registrima stvarnih vlasnika: Države članice objaviće određene informacije o registrima stvarnih vlasnika preduzeća i fondova povezanih s preduzećima. Informacije o svim ostalim fondovima biće uključene u nacionalne registre i dostupne strankama koje mogu dokazati svoj pravni interes. U registre će biti uključene i informacije o stvarnim vlasnicima koji imaju 10-postotno vlasništvo u određenim preduzećima za koja postoji rizik da se upotrebljavaju u svrhu pranja novca i izbjegavanja plaćanja poreza. Prag vlasništva ostaje 25 % za sva ostala preduzeća.

-Međupovezanost registara: u predlogu je predviđena striktna međupovezanost registara kako bi se olakšala saradnja među državama članicama;

-Proširenje informacija koje su dostupne nadležnim tijelima: Komisija je predložila da temeljnoj identifikaciji podliježu i postojeći i novi računi. Time će se osigurati da se otkriju računi koji se možda upotrebljavaju za nezakonite aktivnosti. Na pasivna preduzeća i fondove, poput onih istaknutih u „dokumentima iz Paname”, takođe će se primijeniti temeljni nadzor i stroža pravila.

Predložene propise donijeće Evropski parlament i Savjet ministara u okviru redovnog zakonodavnog postupka.