Već uveliko spremne da prime goste, opremljene mobilijarom zatvorene su od ruke Inspekcije zaštite prostora.

"U interesu koga i od koga taj prostor  štite ovom  selektivnom primjenom Zakona? Njihova uloga, sudeći po ovom slučaju, svela se na puko utjerivanje harača pisanjem kazni,  a nikako po onom predviđenom - zaštiti prostora", ističe Crnić. 

Ona navodi da zakupci plaža, oni koji se zaista posvete ovom poslu poput zakupaca Ancore i Twinsa, svaki svoj resurs od novca do savršene ideje koriste da oplemene ono što svake zime  uništi  jugo.

"Njihov uložen trud bi trebao da se valorizuje kroz dobru saradnju sa Morskim dobrom koje je inače, po slovu Zakona vlasnik tih plaža.  Događa se nešto sasvim suprotno. I pored uloženog truda i sredstava, iako obećan na osnovu toga višegodišnji zakup,  koči čitav proces  nedovoljno usklađena administracija  preduzeća-Morskog dobra", stoji u saopštenju.  

Ako se u jednoj kancelariji zna da je u renoviranje plaže uložena određena suma  novca od strane zakupca, i na osnovu toga je produžen zakup na više godina, zašto se, pita se Crnić, u drugoj kancelariji ista plaža stavlja na tender i traži se novi zakupac?

"Čak i onda kada je ispoštovan tender i predat zahtjev za zakup još u februaru, zašto u trećoj kancelariji nije ispisano rješenje o zakupu i ispoštovan zakupac? Time je narušena efikasnost , poslovnost i etičnost jednog državnog preduzeća koje bi trebalo da omogući korištenje plaža na najbolji mogući način  te da se zaštite interesi  svih interesnih grupa: kako zakupca, tako  države Crne Gore i samih kupača", navela je Crnić.

Dodaje da je nepravilnosti u radu Morskog dobra, mnogo više. To preduzeće, ističe ona, vrlo lijepo posluje bez uloženog ijednog eura, ako se ne računaju sredstva uložena u udobne fotelje i prostrane kancelarije.

"Odgovornost   preduzeća svedena je na minimum.  Zimi su plaže prepuštene same sebi,(jer ugovori o zakupu traju do januara iduće godine) i umješnosti zakupaca da ih zaštite, zato se malo koji zakupac usuđuje da sem plažnog mobilijara  bilo šta uloži, što nije slučaj sa plažom i terasom Ancora. Zatvoriti takav prostor oplemenjen zelenilom sigurno nije u interesu prosječnog gosta i ostavlja ružnu sliku crnogorskog primorja i turističke ponude", ističe Crnić.

Bilo kakav komentar vezan za Morsko dobro, dodaje ona, ne može da prođe bez postavljanja pitanja o plasiranju u zakup prostora od opšteg značaja kao što su pristaništa koji predstavljaju infrastukturu  javnih  puteva morskog saobraćaja.  Stavljanje u zakup pristaništa i prekrivanje plažnim mobilijarom istih, kako navodi Crnić, nikako Zakonom ne bi trebalo biti dozvoljeno.

"To bi bilo potpuno isto kada bi se šetalište ili ulica dali u zakup. Da li nas to možda i čeka? Razvoj atraktivnog  turizma, kao što je nautički turizam,  ne može se zamisliti bez dobre infrastukture koje crnogorsko primorje ima. Na žalost ta infrastruktura u vidu pristaništa svedena su na prostor za stolice i ležaljke  zakupaca bliskih vladajućoj kasti, tj ne koriste se za ono čemu su namijenjene", navela je u saopštenju.

Problemi i komplikacije nastale, kako ističe Crnić, neradom i neefikasnošću ovog preduzeća nameću pitanje samo po sebi: da li Morsko dobro treba i dalje da postoji? Na društvenim mrežama već se uveliko pojavljuju apeli za ukidanje- rasformiranje JP Morskog dobra, ističući da brigu o priobalju treba da preuzmu Opštine shodno svojim razvojnim planovima.

Neophodno je napomenuti, dodaje ona, da uslovi zakupa i koncesije nisu isti za sve investitore.

"Neravnopravnost prema zakupcima izvodi zaključak da se radi o Morskom dobru DPS-a jer benefite i privilegije koriste zakupci bliski vladajućoj partiji u Crnoj Gori. Upravo zbog toga imate slučaj da je plaža zakupljena od visokog DPS aktiviste na 20 godina i to Ugovorom o koncesiji, i svako ulagaje tretira se kao benefit biznisa i koncesija se produžava za uloženi iznos", pojašnjava Crnić.

To bi, navodi ona, imalo smisla kada bi uslovi zakupa i za ostale investitore bili isti, tj. bili jednaki za sve, a ne da Morsko dobro nekome bude majka, a nekome maćeha. Sa druge strane, dodaje crnić, isti taj DPS aktivista  nasuo  je plažu pijeskom iz kamenoloma, mijenjajući pH vrijednost samog priobalja i posipajući ga prašinom drobljenog kamena ugrozivši na taj način floru i faunu u moru. Inspekcija zaštite prostora nije reagovala. Vjerovatno nije znala da treba.

"Kako god, posljedica neadekvatnog poslovanja  je negativna turistička kampanja  u sred sezone na novskoj rivijeri.  Neznanje ili sirov pristup jednoj takvoj privrednoj grani kao što je turizam ukazuje da su reforme potaknute promjenama u ovom društvenom sistemu neophodne", zaključuje Crnić.