Direktor pravnog odjeljenja CeMI-ja, Vlado Dedović, kazao je da je istraživanje o primjeni instituta sporazuma o priznanju krivice i odloženog krivičnog gonjenja sprovedeno na nivou svih tužilaštava u Crnoj Gori – na uzorku od 148 od 161 predmeta u kojima je zaključen sporazum o priznanju krivice.

„U prethodnih šest godina primjene, institut sporazuma o priznanju krivice nije u punom kapacitetu zaživio u praksi pravosudnih institucija. U tom periodu, zaključeno je i od strane suda potvrđeno 161 sporazuma o priznanju krivice“, rekao je Dedović na konferenciji „Primjena instituta sporazuma o priznanju krivice i odloženog krivičnog gonjenja u praksi pravosudnih institucija u Crnoj Gori“.

Prema njegovim riječima, najveći broj zaključenih sporazuma desio se 2015. godine kada je, kako je naveo, na nivou svih tužilaštava u Crnoj Gori zaključeno 53 sporazuma o priznanju krivice.

„Trend intenzivnijeg zaključenja sporazuma o priznanju krivice nastavljen i tokom ove godine. Više državno tužilaštvo u Podgorici je nakon nakon 31. marta zaključilo još 19 sporazuma o priznanju krivice, dok je Specijalnog državno tužilaštvo zaključilo još 15 sporazuma o priznanju krivice koji su dostavljeni sudu i u tim predmetima se još uvijek čekaju odluke suda“, precizirao je Dedović.

U periodu 2010-2015. godine je, kako je istakao, doneseno 3.879 rješenja o odloženom krivičnom gonjenju.

Vrhovni državni tužilac Crne Gore, Ivica Stanković, pojasnio je da su sporazum o priznanju krivice i odloženo krivično gonjenje pravni instituti koji se koriste kako bi se ubrzali krivični postupci i istovremeno umanjili njihovi troškovi.

„Institut odloženog krivičnog gonjeja se može primjeniti za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina. Dok se sporazum o priznanju krivice može zaključiti za krivična djela koja se goni po službenoj dužnosti osim za krična djela terorizma i ratnih zločina“, naveo je Stanković.

Prema njegovim riječima, to što je sa nekim zaključen sporazum o priznanju krivice ne znači da se protiv njega paraleno ne mogu voditi finansijske istrage.

„Naprotiv, sporazum ne limitira finansijske istrage. Tužilaštvo može da zaključi sporazum o priznanju krivice, a da istovremno vodi finansijske istrage koje mogu da dovedu i do trajnog oduzimanja imovine“, precizirao je Stanković.

Sudija Vrhovnog suda Crne Gore, Stanka Vučinić, smatra da to što je u periodu od 2010. Do 2015. godine zaključen 161 sporazum o priznanju krivice znači dosta.

„Očekujem da će ubuduće na ovaj način biti završen veći broj predmeta, što će omogućiti sudijama da se pozabave onim predmetima gdje okrivljeni ne priznaje krivično djelo i gdje treba voditi glavni pretres i na glavnom pretresu utvrđivati postojanje ili nepostojanje krivice“, istakla je Vučinić.

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović, kazao je da je prethodni period obilježila intenzivnija primjena instituta sporazuma o priznanju krivice, kroz aktivnosti koje je Specijalno državno tužilaštvo preduzelo na polju otkrivanja i procesuiranja učinilaca krivičnih djela sa elementima korupcije i organizovanog kriminala.

On je ocijenio da je primjena instituta sporazuma o priznanju krivice od Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore do sada ostvarila značajan finansijski uticaj.

„Nakon sprovedenih finansijskih istraga, do sada je oduzeto oko 20 miliona eura imovinske koristi i imovine stečene vršenjem krivičnih djela. Ukoliko bi predloženi sporazumi o priznanju krivice koji se trenutno nalaze pred Višim sudom u Podgorici bili potvrđeni, finansijski efekat pimjene ovog instituta bi bio uvećan za oko četiri miliona eura“, istakao je Vujović.

Glavni specijalni tužilac Crne Gore, Milivoje Katnić, rekao je da je do sada Specijalno državno tužilaštvo zaključilo 24 sporazuma o priznanju krivice za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.

„Zaključeno je šest sporazuma o priznanju krivice zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije i krivičnog djela neovlašćena proizvodnja. Zaključeno je 14 sporazuma o priznanju krivice zbog krivičnog djlea zloupotreba službenog položaja koja je vršena na organizovan način“, precizirao je Katnić.

PR centar