„ Francuzi imaju pad Bastilje; Amerikanci Dan nezavisnosti; Italijani Dan ujedinjenja; Rusi Dan pobjede... Za Crnu Goru to je Trinaesti jul 1941. Prva prava pobuna protiv fašizma u porobljenoj Evropi. Istorijski događaj koji je otvorio novu nadu čovječanstvu usred najveće fašističke prijetnje.  65 godina kasnije, kad smo na referendumu olovkom, mirnim i demokratskim putem obnovili svoju državu, jedan američki predsjednički kandidat, senator Džon Mekejn, rekao je da je to možda i najveći demokratski projekat u Evropi nakon završetka Hladnog rata", kazao je Roćen.

On je ocijenio da je taj Trinaesti jul 1941. iznjedrio je 21. maj 2006 te da je kroz njega progovorila Crna Gora nestala na Mojkovcu 1916.

"On je dao puni smisao crnogorskim velikim bojevima na Krusima i Vučjem Dolu. On je podsjetio na Trinaesti jul 1878. kad su velike sile na Berlinskom kongresu potvrdile nezavisnost i međunarodno priznanje tadašnjoj Crnoj Gori. Trinaesti jul 1941. je poslužio kao uzor i drugim jugoslovenskim i evropskim narodima. U proglasu CK KPJ narodima Jugoslavije prilikom obraćanja Srbima, pisalo je: „Na ustanak srpski narode! Ugledaj se na Crnogorce“...", kazao je Roćen.

Kako je rekao, upravo zbog ideja i vrijednosti koje promoviše i čuva – slobodarstva i antifašizma – značaj Trinaestog jula ne samo da ne blijedi, nego postaje sve sjajniji.

Prema njegovim riječima, to je bila odbrana ne samo nacionalnih, već i univerzalnih civilizacijskih vrijednosti, onih na kojima danas počiva savremeni demokratski svijet.

"Njegova veličina je i u tome što se za gotovo bilo koje mjesto u Crnoj Gori može reći da baš ono zaslužuje da bude domaćin obilježavanja jednog ovakog jubileja. Kao što se to s punim pravom i poštovanjem može reći za Žabljak, i za Durmitorski kraj. Nije slučajno što se crnogorsko viteštvo i slobodarstvo, i crnogorsko uzdizanje i postojanost uvijek vezuju za Lovćen i Durmitor. I što danas uz 75-godišnjicu ustanka obilježavamo i jubilej Durmitorske partizanske republike. Durmitorci su ustvari uvijek bili tamo gdje se stvara istorija", rekao je između ostalog Roćen.

"Istoričari su izračunali da je za desetak dana tog jula 1941. oslobođena teritorija Crne Gore na kojoj je živjelo više od polovine njenih stanovnika; da su dvije italijanske divizije morale biti povučene sa istočnog fronta, radi borbi u Crnoj Gori; da je onesposobljeno oko pet hiljada neprijateljskih vojnika, od kojih je 730 poginulo, 1200 ranjeno, dok su ostali zarobljeni... U isto vrijeme, smrtno su stradala 72 ustanika, a ranjeno 53. Bio je to uvod u višegodišnju borbu crnogorskih i jugoslovenskih antifašista za slobodu Crne Gore i Jugoslavije. U toj borbi stradalo je 10% našeg ukupnog stanovništva. Dobro se zna, ali svaku priliku treba iskoristiti da se ponovi – da je Crna Gora bila pravi rasadnik NOB i Revolucije. Prilikom formiranja Glavne operativne grupe Vrhovnog štaba juna 1942., koja je izvršila čuveni marš u Zapadnu Bosnu, više od polovine njenog sastava bili su Crnogorci. Od 26 proleterskih bataljona, 14 je bilo iz Crne Gore. Od 27 komandanata divizija, 10 su bili Crnogorci. Oni su zauzimali gotovo polovinu od svih rukovodećih dužnosti u toku NOB. Među članovima Vrhovnog štaba bilo je više od jedne trećine Crnogoraca, a među narodnim herojima gotovo jedna trećina. Nakon rata, 36% od ukupnog broja generala Vojske Jugoslavije, bili su Crnogorci. Pri tom treba imati u vidu da je stanovništvo Crne Gore u ukupnoj populaciji Jugoslavije činilo oko 2%. Crnogorske jedinice su učestvovale u oslobađanju Srbije, Kosova i Metohije, BiH, Hrvatske i Slovenije. Nijedan rat do tada nije dao toliko znamenitih ljudi, heroja, istaknutih ličnosti svih profila iz Crne Gore, koji su uživali ogromni ugled širom Jugoslavije, i izvan njenih granica. Koji su pronijeli njenu slavu širom svijeta", podsjetio je on.

Kako je kazao, veličanjem Trinaestog jula 1941. mi zapravo govorimo o sadašnjosti i o budućnosti.

" Zar terorizam u današnje vrijeme, u vidu vjerskog fanatizma, djelovanjem Daeša, i kroz sve druge forme nije pošast našega doba, kao što je fašizam bio tada. Potrebna je odlučnost, svijest i energija pokoljenja koje je izvelo Trinaestojulski ustanak da damo svoj puni doprinos u traženju odgovora na savremene izazove. Danas nam je mnogo lakše, jer imamo svoju državu. Imamo svoje institucije, razvijenu saradnju sa susjedima, sa drugim državama u Evropi i svijetu. Integracije u NATO i EU smo izabrali kao okosnicu naše spoljne politike. Uvjereni smo da je za jednu malu, balkansku zemlju, to jedini logičan izbor. I da nije smetnja za osavremenjavanje tradicionalnih prijateljstava. Mi smo izabrali put koji vodi održivoj i dugoročnoj stabilnosti, bezbjednosti i prosperitetu. Upravo su takva partnerstva donijela sedam decenija mira Evropi, što je najduži period bez ratnih razaranja. Crna Gora je danas pouzdan partner i akter u svim međunarodnim regionalnim i širim okvirima. Proces pristupanja Crne Gore EU je u zreloj fazi, i već možemo osjetiti njegove efekte. Srećni smo što će današnje i generacije koje dolaze baštiniti tekovine 13. jula na kojima su udareni temelji ujedinjene Evrope. Bez obzira na sve savremene izazove, mi vjerujemo da će Evropa naći prave odgovore, i da današnje generacije neće dozvoliti da se olako ugrozi sve ono što je građeno decenijama. Za nas je najvažnije da je Crna Gora danas za stolom sa onima koji donose odluke o budućnosti Evrope i demokratskog svijeta", poručio je Roćen.

Istakao je da u godini jubileja  možemo biti ponosni što smo na miran, demokratski način obnovili državnosti i što smo u ratnom vrtlogu 90-tih izbjegli krvave scenarije.

Poručio je da se s razlogom možemo dičiti ostvarenim tokom protekle decenije, jer taj put nije nimalo lak.

"Skoro članstvo u NATO, kao i uspješan pregovarački proces sa EU, motiviše nas da s još većim elanom nastavimo dalje s reformama. Sve što radimo, radimo i za buduće generacije kako bismo izgradili moderno društvo na osnovama postavljenim prije 138 godina kad je Crna Gora priznata kao 27. suverena država na svijetu, trajno utemeljenim obnovom crnogorskog imena i nacionalnog dostojanstva Trinaestojulskim ustankom prije 75 godina. Upravo to su autentični izrazi crnogorskog državnog i nacionalnog bića koji mogu biti garancija njegove vječnosti i u uslovima sveopšte globalizacije i novih tehnologija koje brišu ne samo geografske granice, već stalno pomjeraju granice ljudskog uma. Jasni istorijski horizonti i trajne vrijednosti na kojima se napajamo i koje moramo njegovati i promovisati, garancija su da i u tim uslovima, i u novim vremenima obezbijedimo svoje sigurno mjesto koje nam je oduvijek rezervisano u porodici evropskih naroda i država", zaključio je Milan Roćen.