SDB zaradila trinaest miliona maraka
Ilustracija

Crna Gora i međunarodni šverc cigaretama (VI)

SDB zaradila trinaest miliona maraka

Ako se pretpostavi da je od 23. aprila 1996. godine, kada je MTT počelo sa naplatom tranzitne takse do kraja 2001. godine, Služba državne bezbjednosti prosječno mjesečno naplaćivala ,,tranzitnu taksu" u iznosu 210.000 DM, (jer za tri mjeseca 1996. godine, SDB je naplatila 631.110 DM ,,tranzitne takse), dobija se podatak da se za tih pet godina i osam mjeseci u kasu Službe državne bezbjednosti slilo 13.600.000 DM.

Komisija je ponovo zatražila od Ministarstva unutrašnjih poslova u Vladi RCG da joj dostavi detaljnu informaciju o tome koliko je ukupno naplaćeno takse za Službu državne bezbjednosti, to jest koliko je bilo ukupno sredstava, da li su ista planirana kao prihod u budžetima Crne Gore za 1996. i sve naredne godine i da li su kao prihod iskazana u završnim računima Budžeta za 1996, 1997, 1998, 1999. i 2000. godinu. Komisija je takođe zatražila informaciju, na osnovu kojeg akta, odnosno odluke je naplaćivana taksa za Službu državne bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, ko je donio odluku o naplati te takse, koja su je lica naplaćivala i za koje su namjene ova sredstva trošena.

 Na ova pitanja od Ministarstva unutrašnjih poslova Vlade RCG Komisija nije dobila nikakav odgovor i pored više urgencija. 

U vezi sa ovim Ministarstvo finansija Vlade RCG, po ovom pitanju informisalo je Komisiju ,,da su određeni korisnici Budžeta RCG do 2000. godine, imali mogućnost da autonomno prikupljaju sopstvene prihode". 

Ovakav stav Komisija nije prihvatila i zaključila je da takav način prikupljanja ,,sopstvenih prihoda", bez bilo kakvog pravnog osnova i bez iskazivanja tih prihoda u Budžetu, odnosno Završnom računu Budžeta, predstavlja kršenje zakona i pravnog poretka Crne Gore. 

Komisija se obratila Generalštabu Vojske Jugoslavije, imajući u vidu nadležnosti VJ u obezbjeđivanju i kontroli državne granice, sa zahtjevom da joj dostavi informaciju o njihovim eventualnim saznanjima o tranzitu i švercu cigaretama kroz Crnu Goru.

 U odgovoru Generalštaba Vojske Jugoslavije navedeno je da je u periodu od 01. januara 1997. godine, do 05. septembra 2001. godine, otkriveno ukupno 235 prekršilaca i oduzeto 232.078 boksova cigareta, kao i da su u svim slučajevima oduzete cigarete predate organima Ministarstva unutrašnjih poslova Vlade RCG, ili su vraćene fizičkim licima vlasnicima pomenutih cigareta, na osnovu odluke nadležnog organa. 

Na zahtjev Komisije, Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore je potvrdilo ove navode i obavijestilo Komisiju da je zaplijenjene cigarete koje su mu predate od strane Vojske Jugoslavije prodalo HTP Miločer Budva, shodno Ugovoru od 28. juna 1995. godine, posredstvom Međuresorske komisije koja je formirana 30. avgusta 1995. godine, i da je kupac pomenute količine cigareta plasirao preko svojih maloprodajnih objekata. 

Komisija je ocijenila da su podaci sadržani u informaciji MUP-a Crne Gore nejasni odnosno da su kontradiktorni. Naime, nije jasno kako su cigarete koje su zaplijenjene u navedenom periodu i predate Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore, prodate HTP Miločer 28. juna 1995. godine, posredstvom Međuresorske komisije, koja je formirana 30. avgusta 1995. godine, odnosno čak dva mjeseca nakon izvršene prodaje. Komisija je takođe, konstatovala da informacija ne sadrži podatke o iznosu novčanih sredstava prihodovanih po osnovu ovih cigareta, i da li su ta sredstva uplaćivana na račun Budžeta Republike Crne Gore, odnosno da li su iskazana kao prihod u završnom računu Budžeta Republike Crne Gore. 

Na dodatne zahtjeve Komisija nije dobila odgovor od MUP-a, što je navelo na zaključak da se i u ovom slučaju radi o nelegalnom i nezakonitom poslu. 

Generalštab Vojske Jugoslavije takođe je obavijestio Komisiju da se ,,na osnovu rasploživih podataka, kao karakteristični putevi – kanali šverca cigareta mogu istaći sledeći: 

- nezvanični granični prelaz između SRJ i Hrvatske ,,Debeli brijeg" nad kojim savezni organi nemaju nikakvu kontrolu i uvid; 

- pravac iz Luke Bar ka Italiji, Kosovu i Metohiji i Albaniji i obrnuto, takođe se koristi za šverc cigareta; 

- preko Skadarskog jezera (Akvatorijalni dio granice SRJ i Albanije) u Albaniju i obrnuto koji uglavnom koriste lokalni šverceri". 

Generalštab Vojske Jugoslavije je informisao Komisiju: 

,,Da je Luka Bar, prema poštojećim saznjanjima, glavni punkt za dotur i dalju distribuciju švercovanih cigareta i sve aktivnosti u vezi sa tim odvijaju se preko nje. Cigarete se dalje distribuiraju na ilegalna tržišta Crne Gore, Kosova i Metohije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Italije i Albanije". 

Generalštab Vojske Jugoslavije je takođe konstatovao da ,,najveći tranzit i šverc cigareta odvija se preko zvaničnih graničnih prelaza nedostupnih pripadnicima Vojske". 

Komisija je konstatovala da ova informacija Generalštaba Vojske Jugoslavije u dobroj mjeri potvrđuje dotadašnja saznanja o putevima i kanalima šverca cigareta. 

Komisija je odmah na početku svog rada ocijenila veoma bitnim da se obrati državom tužiocu Božidaru Vukčeviću da je informiše o preduzetim radnjama i postupku u okviru svoje nadležnosti na rasvjetljavanju optužbi objavljenih u tekstovima u listu Nacional. 

U odgovoru Komisiji Državni tužilac Republike Crne Gore je obavijestio da je u vezi sa navedenim ,,blagovremeno i na zakonom predviđeni način reagovao", to jest obratio se Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore radi utvrđivanja i preduzimanja svih potrebnih mjera u vezi sa otkrivanjem kriminalnih djela i njihovih izvršilaca označenih u listu Nacional kao i tadašnjem ministru finansija Italije Otavijanu del Turku, od kojih državni tužilac nije dobio tražene podatke. 

Komisija se takođe obratila Ministarstvu unutrašnjih poslova da joj dostavi podatke o do sada preduzetim radnjama na rasvjetljavanju optužbi objavljenih u listu Nacional. U svom odgovoru Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore je obavijestilo Komisiju da preduzima intezivne mjere i radnje na prikupljanju podataka i dokumentacije u vezi sa tranzitom cigareta kroz Crnu Goru i lica umiješanih u ovaj posao o pisanju u listu Nacional, ,,ali obzirom da se radi o veoma složenoj problematici i nedostupnosti nekih lica, te provjere nijesu još okončane". 

U ponovnom obraćanju Državnom tužiocu Komisija je dobila odgovor Državnog tužioca u kome se kaže da je od Ministarstva unutrašnjih poslova dobio povratnu informaciju sa određenim prilozima ,,koja po mojoj ocjeni nije bila potpuna i nije sadržavala potpune odgovore i podatke relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke. Zbog toga sam ponovo uputio Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore zahtjev insistirajući na dostavi dopunskih obavještenja i podataka u vezi sa svim spornim pitanjima o kojima su u negativnom kontekstu pisali navedeni listovi, radi ostvarivanja funkcije krivičnog gonjenja, utvrđivanja i preduzimanja potrebnih mjera u vezi sa otkrivanjem krivičnih djela i njihovih izvršilaca". Komisija je i od Državnog tužioca Crne Gore i od Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, tražila da joj dostave tu ,,povratnu informaciju" sa određenim prilozima, ali odgovor nije dobila. 

Komisija se takođe obratila višem tužiocu Mališi Miloviću povodom pisma Momira Bulatovića, bivšeg predsjednika Republike Crne Gore u vezi krivične prijave koju je Generalni sekretarijat bivšeg predsjednika Republike Crne Gore Momira Bulatovića, 1997. godine, podnio protiv Vukašina Maraša tadašnjeg pomoćnika ministra unutrašnjih poslova Crne Gore za Službu državne bezbjednosti i Filipa Vujanovića, tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova u Vladi Republike Crne Gore, sa zahtjevom da joj dostavi cjelokupan predmet koji sadrži: krivičnu prijavu, dopunu krivične prijave, Rješenje o odbacivanju krivične prijave kao i svu prateću dokumentaciju. 

U svom odgovoru Viši tužilac Mališa Milović je obavijestio Komisiju da nije u mogućnosti da udovolji njenom zahtjevu, jer se cjelokupni spisi predmeta koje Komisija traži nalaze kod Državnog tužioca Republike Crne Gore Božidara Vukčevića.

(Izvor:Monitor)