Cilj tribine bio je da podgoričkoj javnosti predstavi pitanje nacionalnog bošnjačkog identiteta, političke svijesti i odgovornosti, obrazovanja i suživota sa drugima.

Koordinator programa Sead Šahman ističe da je namjera održavanja tribine bila da se sačuvaju od zaborava činjenice koje treba objektivno analizirati, kako bi se uspješno nosili sa budućim izazovima.

On naglašava da se tribina održava u vrijeme kada pojedini svjetski i domaći mediji namjerno krive sliku islama, kojoj dominantno pripada bošnjački etnicitet, vjere koja u svojoj suštinskoj poruci poziva na mir i toleranciju.

„No, za to im povod daju htijenja retrogradnih skupina i pojedinaca koja su usmjerena protiv osnovnih ljudskih i civilizacijskih vrijednosti, onih koje su nam date kao uputa od Boga, u svim svetim knjigama“, istakao je Šahman.

Projekat je podržalo i Bošnjačko nacionalno vijeće u Crnoj Gori. Predsjednik te institucije, Osman Nurković ističe da je njihovo nacionalno ime vjekovima na ovom prostoru Bošnjak, a da je maternji jezik bosanski.

„Na popisu iz 1981. godine 78.080 građana u Crnoj Gori se izjašnjava kao Muslimani, jer je to ime Ustavom SFRJ utvrđeno kao nacionalno ime, navodno sa velikim slovom „M“. Iako ovo smatramo izmišljenim imenom i pokušajem podvale, ocjenjujem značajnim korakom na putu vraćanja tradicionalnog imena Bošnjak“, kazao je Nurković.

On je saopštio da se za bošnjačku zajednicu dogodio važan i istorijski uspjeh, a to je da su nacionalno ime Bošnjak i jezik bosanski upisali u novi Ustav iz 2007. godine.

Počasni gost tribine, Šaćir Filandra, aktuelni dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, ističe da za male etničke i kulturne zajednice, kao što su u ovom slučaju Bošnjaci u Crnoj Gori, iskustvo govori da je vrlo važno da sudjeluju u političkim procesima i javnom društvenom životu, odnosno da su dio sistema vlasti.

On naglašava da samo na taj način oni javno legitimiraju svoju egzistenciju i iskazujući je, dolaze u poziciju da kroz institucije ostvaruju svoje interese. Smatra da pozicija anonimnosti i inferiornosti nije primjerena takvim zajednicama.

„Bošnjačko isktustvo najplastičnije se izrazilo između dva svjetska rata kada je Mehmed Spaho, tadašnji bošnjački lider sudjelovao u svim vladama, održavajući Bošnjake na površini“, navodi Filandra.

On je govorio i o važnosti podrške Bošnjaka integracionim procesima u kojima se nalazi Crna Gora.

„Bošnjacima u Crnoj Gori trebaju biti vrlo važne evroatlanste integracije i da oni budu aktivni sudionici u civilizacijskoj perspektivi u zemlji u kojoj žive. To je ono što je u ovom duhu vremena. Bošnjaci moraju pratiti životne trendove i dijeliti ravnopravan sistem vrijednosti", ističe Filandra.

Moderator programa bila je Alisa Džogović Murić, dok su skupu prisustvovale broje zvanice iz društveno-političkog života Crne Gore, kao i novoizabrani rektor Univerziteta u SarajevuRifat Škrijelj, koji je porijeklom iz Petnjice.