To svojstvo bi CEAC obavezno morao imati kako bi bio ovlašćen da pokrene ovu vrstu arbitražnog postupka protiv Crne Gore.

Dodatno, arbitražni tribunal je odlučio da troškove arbitražnog postupka i pravnog zastupanja u iznosu oko 900,000 eura u potpunosti ima da snosi CEAC, uključujući i to da je CEAC dužan da nadoknadi Crnoj Gori troškove koje je ona već snosila u vezi sa ovim postupkom.

"CEAC je ovaj arbitražni postupak pokrenuo marta 2014. godine na osnovu bilateralnog sporazuma o zaštiti stranih ulaganja između Kipra i Crne Gore. CEAC je tvrdio da je Crna Gora prekršila više obaveza sadržanih u tom sporazumu i, iako nije najavio tačnu vrijednost spora, CEAC je u stručnoj javnosti najavljivao da će zahtijevati naknadu štete u iznosu od preko 600 miliona eura", stoji u saopštenju Ministarstva ekonomije.

Crna Gora je prvo osporila pravo CEAC-a da pokrene ovaj arbitražni postupak uslijed nedostatka svojstva stranog investitora koje se zahtjeva pomenutim bilateralnim sporazumom. Nakon ove procedure, arbitražni tribunal je odlučio da se fokusira isključivo na pitanje kvalifikacije CEAC-a kao stranog investitora i zatražio izvođenje daljih dokaza.

Nakon tako sprovedenog postupka tribunal je odlučio da u potpunosti usvoji zahtjev Crne Gore i oglasi se nenadležnim.

Arbitražni tribunal činili su predsjedavajući Bernard Hanotiau, i ko-arbitri Brigitte Stern i William Park.

Tužioca je u ovom postupku zastupala advokatska kancelarija King&Spalding iz Londona, dok su Crnu Goru zastupali Christoph Lindinger i Slaven Moravčević, partneri Schonherr-a.

Iz ME podsjećaju da je u maju ove godine Međunarodni centar za rješavanje međunarodnih sporova u Parizu odlučio takođe u korist Crne Gore u vezi sa arbitražnim postupkom koji su pokrenuli MNSS i Recupero, bivši vlasnici Željezare Nikšić, tražeći naknadu štete od preko 100 miliona eura.