Depkat u tekstu za Dojče vele konstatuje da je Klinton uspiela i da je sada i zvanična kandidatkinja Demokratske stranke za predsjednicu SAD - poslije duge, naporne i veoma tvrde kampanje u kojoj je za protivnika imala neočekivano jakog Bernija Sandersa i za koju se dugo i ciljano pripremala.

Njen brak sa Bilom Klintonom je, i pored emocionalne bliskosti, uvijek bio i političko partnerstvo sa ciljem daljeg razvoja njihovih karijera, navodi Depkat.

Kako kaže, ta radna zajednica je bila veoma efikasna - mnogo efikasnija nego ona Frenklina i Eleonore Ruzvelt dvadesetih i tridesetih godina.

Najprije je Hilari Klinton svoju karijeru gurnula u drugi plan da bi što bolje uspjela karijera Bila Klintona, i to dok je on bio guverner Arkanzasa, za vrijeme predsjedničke kampanje 1992, kao i dok je bila prva dama SAD - između 1993. i 2001, podsjetio je Depkat, profesor američkih studija na Univerzitetu u Regenzburgu.

Istovremeno je bila vidljiva i kao samostalni politički akter i zapravo kao "najpolitičnija" prva dama koja je ikada živjela u Bjeloj kući, naveo je Depkat i dodao da se po isteku predsjedničkih mandata Bil Klinton totalno potčinio karijeri supruge.

Ona se uspješno kandidovala za strateški važnu funkciju senatorke Njujorka, 2008. je prvi put pokušala da postane predsjednica, da bi potom postala ministarka spoljnih poslova u službi predsjednika Baraka Obame, a sa te funkcije se povukla pravovremeno kako bi na miru i sa distance prema Obami mogla da priprema svoju drugu predsjedničku kandidaturu, ukazuje Depkat.

"Ta uporna usmjerenost ka cilju svakako spada u glavne osobine Hilari Klinton i dokaz je njene liderske sposobnosti. Ali, upravo ta usmjerenost je razlog što je mnogi vide kao hladnu, proračunatu i oportunističnu".

Za razliku od Baraka Obame prije osam godina, Hilari Klinton ne grije je srca svojih birača, a prosto je nezamislivo da bi ona ikada mogla da ispolji entuzijazam kakav je Obama pokazao svojim sloganom "Yes, we can!" (Da, mi možemo), smatra Depkat.

"Naprotiv: nijedan od ranijih kandidata za najvišu funkciju nije bio tako nepopularan kao Hilari Klinton, a stvar ne mijenja nabolje ni činjenica da ni kandidat Republikanaca Donald Tramp nije ništa omiljeniji. Ako Amerikanci budu glasali za Hilari Klinton, biće to odluka koja se donosi glavom, a ne srcem", ukazao je Depkat.

Nominacija Hilari Klinton je drugi put u osam godina donijela nešto što se u SAD dešava prvi put, naime, da se za ulazak u Bijelu kuću kandiduje jedna žena - nakon što je Barak Obama postao prvi crnac na predsjedničkoj funkciji.

Depkat smatra da će u novembru najmanje Amerikanaca glasati za Hilari Klinton zato što je žena jer pitanje položaja žene polarizuje SAD.

Tanjug