"S obzirom na činjenicu da se u sve složenijim i organizovanijim kriminalnim krugovima javljaju novi modeli izvršenja krivičnih djela, tako se i trgovina ljudima sprovodi na sve brutalniji način  i sa sve težim posljednicama po žrtve.

Trgovina ljudima, kao ozbiljan i rasprostranjen globalni problem, ne zaobilazi ni Crnu Goru, a s obzirom na samu prirodu tog djela i teške posljedice koje sa sobom nosi, relativno mali broj procesuiranih slučajeva žrtava trafikinga nikada ne može i ne smije biti razlog da se pasivizira odnos nadležnih prema toj temi", kazao je Baković.

Prema podacima Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima, u Crnoj Gori je u proteklih deset godina registrovano 38 žrtava tog krivičnog djela, među kojima je bilo devet maloljetnika.

U tom periodu zbog tr­go­vi­ne lju­di­ma tu­ži­la­štvo je po­di­glo 20 op­tu­žni­ca pro­tiv 59 li­ca, dok su pred su­do­vi­ma osu­đe­na 34 tr­gov­ca bi­je­lim ro­bljem. Žrtve su dolazile iz Ukrajine, Bangladeša, Srbije, Bosne i dr.  

Zaštitnik upozorava da brojke ne smiju da zavaraju i navedu na zaključak da se ne radi o velikom i prisutnom problemu.

"Naprotiv, one su pokazatelj da država mora da uloži dodatan trud i angažman kako bi se efikasno borilia sa trafikingom. Važno je ukazati da relativno mali broj registrovanih žrtava nije mjerilo rasprostranjenosti ovog problema, koji često karakterišu sive brojke neprijavljenih i neotkrivenih slučajeva. Iako je na ovom polju ostvaren određeni napredak,  posebno u dijelu poboljšanja zakonodavstva, smatramo da ima još prostora za unaprjeđenje, kako u otkrivanju žrtava i počinilaca, a naročito u prevenciji", istakao je Baković.

S tim u vezi Zaštitnik pozdravlja iskazanu namjeru nadležnih da se u narednom periodu fokus antitrafiking djelovanja što više usmjeri na lokalni nivo.

"U tom pravcu ovo pitanje svakako iziskuje i jačanje multisektorskog pristupa, kao i snaženje regionalne i šire međunarodne saradnje. Smanjenje broja žrtava trgovine ljudima podrazumijeva njihovu identifikaciju i pomoć da izađu iz situacija u kojima ih eksploatišu. Ostvarivanje tog cilja podrazumijeva: pomoć žrtvama, uključujući i dugoročnu pomoć u reintegraciji kao i rješavanje uzroka, odnosno pretvaranje trgovine ljudima u neprofitabilan posao", saopštio je.

Baković ukazuje da su zbog turističke sezone u  ljetnjim mjesecima  posebno izražene pojave ekonomske i seksualne eksploatacije (prosjačenje, prostitucija), što predstavlja pojačan rizik da osobe postanu i žrtve trgovine ljudima.

"S tim u vezi posebno je zabrinjavajuće stanje u vezi sa zloupotrebom djece, što je naročito vidljivo kada je u pitanju prosjačenje.  Takođe, u Crnoj Gori još ne postoji jedinstvena baza podataka, odnosno centralna evidencija djece koja se radno zloupotrebljavaju, odnosno bave prosjačenjem. Na ovaj problem smo više puta ukazivali i davali preporuke nadležnima za unapređenje stanja u oblasti zaštite ove kategorije djece",zaključio je Baković.