CGO je, ističu, još od 2011, kroz četiri godišnja istraživanja, ukazivao na nejasnoće u zakonskom okviru i praksama u dijelu finansiranja medija iz budžeta Crne Gore, bilo da se radi o oglašavanju ili ugovorima po drugim osnovama. Podaci koje su prikupili, po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, a koji su kontinuirano javno predstavljani, pokazuju tendenciju organa javnog sektora, da koristeći pravne nedorečenosti i praznine, ostvare i zadrže svoj uticaj na medijskom tržištu, i to kroz selektivno i, dodaju iz CGO, netransparentno finansiranje medija.

"Time su direktno ugrožavani principi konkurencije, kreirani nejednaki uslovi na medijskom tržištu, ali i indirektan uticaj na uređivačku politiku medija odnosno tzv. meka cenzura. To je medijsku scenu u Crnoj Gori dodatno polarizovalo, urušavalo medijske slobode i posljedično snižavalo nivo ukupnog kvaliteta informisanja javnosti", navodi Ana Nenezić, koordinatorka programa.
 
Dodaje da su nalazi istraživanja CGO-a postali relevantan izvor za brojne međunarodne izvještaje koji su, baveći se ovim pitanjem, takođe izražavali zabrinutost u pogledu transparentnosti finansiranja medija iz javnih fodova i nejednakih šansi koje crnogorski mediji imaju u tom pogledu, a posebno kad je riječ o državnom oglašavanju. Konačno, ističe ona, u Sporazumu o stvaranju uslova za fer i slobodne izbore, koji su potpisali predstavnici vlasti i opozicije, izričito stoji: “Politički subjekti – potpisnici Sporazuma takođe konstatuju da je u postojećem zakonodavnom okviru potrebno urediti pravila i kriterijume za oglašavanje u medijima koja obavezuju državne organe i ostale subjekte sa javnim ovlašćenjima”, uz dalju napomenu da će u tom pravcu biti pokrenute izmjene i dopune zakona.
 
"CGO je u februaru 2016. pripremio set amandmana na medijske i vezane zakone, a tokom marta i aprila 2016. održao seriju konsultacija sa poslanicima - predstavnicima većine poslaničkih klubova u Skupštini Crne Gore i od istih dobio načelnu podršku za ove amandmane. Značaj ovih amandmana i potrebu njihovog inkorporiranja u izmjene i dopune Zakona o medijma prepoznali su poslanici Rifat Rastoder, Dritan Abazović i Zoran Miljanić koji su ih zvanično uputili Skupštini na razmatranje i usvajanje", stoji u saopštenju.
 
Na žalost, navodi Nenezić, pokazalo se da većini u Skupštini Crne Gore odgovara da finansiranje medija iz budžetskih sredstava ostane neregulisano, netransparentno i podložno zloupotrebama. Osim što su ovi amandmani žestoko napadani od strane vladajuće DPS i njenih partnera, kao i DF-a, Nenezić ističe da činjenica da nijesu predložene nikakve intervencije na iste upotpunjuje utisak da nije bilo spremnosti da se ovo pitanje sistemski riješi.
 
"Usvajanjem ovih izmjena i dopuna stvorili bi se zakonski uslovi za precizno regulisanje pristupa javnim fondovima za sve medije, kao i finansiranje medija iz budžeta Crne Gore u skladu sa transparentnim procedurama u oglašavanju organa javnog sektora", navodi ona.

Diskusija o ovim izmjenama i dopunama, i prateće glasanje u Skupštini, ističe Nenezić, daje osnova da se zaključi i u čijem interesu je održavanje postojeće situacija pravne neuređenosti i onemogućava uspostavljanja jednakih šansi za sve medije u Crnoj Gori.
 
"Unaprijeđenje zakonskih rješenja, dosljedna primjena propisa koji spriječavaju miješanje vlasti u poslovanje medija i njihovo izvještavanje, ali i rad na jačanju profesionalnih standarda i pridržavanja etičkog kodeksa su ključni za oporavak medijske scene u Crnoj Gori. CGO će nastaviti da prati ovu oblast i pokušava doprinijeti na taj način osnaživanju medijske zajednice i kredibiliteta medija, a posljedično i kvalitetu informisanja građana i građanki Crne Gore", zaključuje u saopštenju.