Visinu odštete ne određuje EPCG , kažu u ovoj kompaniji, nego komisija osiguravajuće kuće s kojom ta Elektroprivreda ima ugovor.
- Više od 50 odsto odštetnih zahtjeva koji građani dostave elektrodistribucijama zbog oštećenja uređaja usljed pada napona je neosnovano – saopštio je naš sagovornik iz EPCG.
U Direkciji za odnose s javnošću Elektroprivrede tvrde da kompanija legalnim potrošačima isporučuje električnu energiju propisanog naponskog nivoa. Pri normalnim pogonskim uslovima, odstupanje može biti ± 10 odsto za definisani naponski nivo, dok se veća odstupanja mogu definisati ugovorom o priključenju.
Oni objašnjavaju da uzroci promjena napona na mreži mogu biti razni – od dužine vodova, broja potrošača koji se napajaju sa određene trafostanice, do kvaliteta napona koji je proslijeđen sa prenosnih dalekovoda ili prekida nultog provodnika.
- Najčešće promjene u kvalitetu napajanja strujom dešavaju se u naseljima gdje je zastupljena nelegalna gradnja, odnosno gdje je veći broj potrošača bez elektroenergetske saglasnosti povezan na mrežu koja nije projektovana za njih. EPCG nije u zakonskoj obavezi da obezbijedi napajanje onim potrošačima koji nemaju elektroenergetsku saglasnost – navode iz Direkcije.
Objašnjeno je da veće promjene napona mogu uzrokovati oštećenja na uređajima u domaćinstvu koji imaju elektromotor, a rade u trenutku promjene napona, dok, recimo, šporeti i grijna tijela ne mogu biti oštećeni.
Potrošač koji smatra da mu je uređaj oštećen zbog problema na mreži može se obratiti elektrodistribuciji podnošenjem zahtjeva, koji se dalje upućuje komisiji koja utvrđuje opravdanost na osnovu podataka iz knjige događaja dežurne službe.
Ako se utvrdi opravdanost, dokumentacija se šalje dalje osiguravajućoj kući čija komisija izlazi i procjenjuje štetu. Oni odlučuju koliki će biti iznos odštete. Nakon toga, služba nadležne elektrodistribucije poziva potrošača kako bi bio potpisan ugovor o poravnanju – saopšteno je iz Direkcije.
Građani ne traže zaštitu
Savjetnik u Centru za zaštitu potrošača Predrag Boljević kazao je Pobjedi da se toj organizaciji nijesu obraćali građani koji su pretpjeli štetu usljed pada napona.
- Nijesmo imali takvih zahtjeva dosad, niti smo mi, kao organizacija, vršili istraživanja na tu temu – rekao je on.
I kod komšija gori
I naše najbliže komšije s dubrovačkog područja muče istu brigu s jeseni i zimi kada je ta oblast pogođena grmljavinama, što uslovljava česte padove napona i štete na kućanskim uređajima.
Prema pisanju portala dulist.hr, Elektrojug Dubrovnik je u toku 2011. i 2012. godine primio 73 odštetna zahtjeva za naknadu štete nastale na kućanskim aparatima usljed pada napona. Od ukupnog broja podnesenih zahtjeva 24 su usvojena i to za štete nastale na električnim aparatima kao što su bojleri, šporeti, televizori, printeri, kompjuteri.
Hrvatska i Elektroprivreda Crne Gore imaju gotovo identične procedure za naknadu štete nastale usljed promjena u naponu, ali i odgovor kada treba saopštiti koliki su iznosi isplaćeni građanima na ime odštete – to je stvar osiguravajućih kuća.
Osiguranje ne plaća štetu
EPCG svake godine raspisuje tender za osiguranje imovine. Tokom 2012. godine EPCG je imala kod Lovćen osiguranja zaključene imovinske polise osiguranja, ali one ne obuhvataju polisu osiguranja odgovornosti iz djelatnosti kojom bi bile pokrivene štete koje nastanu u domaćinstvima padom napona.
- Ugovor predviđa obavezu Lovćen osiguranja da, za potrebe EPCG, evidentira i procijeni štete koje nastanu padom napona, ali one nijesu pokrivene osiguranjem i shodno tome Lovćen osiguranje nema obavezu da ih plati - saopšteno je iz Prisme, ovlašćene agencije za odnose sa javnošću Lovćen osiguranja.
(Izvor:Pobjeda)
