"Približavamo se demokratskim izborima, koji će biti održani 8. novembra i postoji taj period nakon izbora kada se dosta stvari, koje su zaostale, dovršava u američkom Kongresu. Takođe, mislim da će ratifikacija Protokola za Crnu Goru tada biti odrađena. Mislim da će ratifikacija u Kongresu biti završena do kraja godine. Ako je suditi po onome što čujemo, mogli bismo to očekivati i u drugim zemljama. Naravno, procesi ratifikacije zavise od unutrašnjeg dnevnog reda i parlamenata i država i negdje je to stavljeno visoko na dnevni red, a negdje zbog unutrašnjih prilika moraju da rješavaju druga pitanja. Tako da kod nekih zemalja to može da klizne i ostane za iduću godinu. Zaista je veoma teško ocijeniti u ovom trenutku da li će ratifikacija u ostalim zemljama uspjeti da bude dovršena do kraja godine ili će to biti ostavljeno za prve mjesece sljedeće godine", kazao je Vejvoda. 

Živimo u veoma izazovnim vremenima. Vejvoda otkriva može li u Alijansi biti sigurnosti ili više nema nikakvih garancija.

"Važno je da se taj bezbjednosni okvir evroatlantskih integracija dovršava ulaskom zemalja Zapadnog Balkana i u tom smislu pristupanje Crne Gore je dio te slagalice, stvaranja tog bezbjednosnog krova u Evropi poslije ’89. godine. Naravno, niko ne može biti danas potpuno bezbjedan, to vidimo prije svega zbog ovih individualnih terorističkih akcija prije svega onih ljudi koji su u tim zemljama, a ponekad i onih koji dolaze sa strane. Zato će biti veoma bitno da se zajedničkim naporima ide u sveobuhvatne akcije bezbjednosnih službi da zajedno rade na otkrivanju mogućih namjera da se pokušaju spriječiti teroristički napadi", ocijenio je Vejvoda.

Smatra i da je rješavanje migrantske krize izuzetno važno.

Ističe da je podizanje spomenika Miru Barešiću u Hrvatskoj, potpuno neprimjeren čin.

"Ne može se dozvoliti da neko ko je ubica činovnika tadašnje Jugoslavije dobije spomenik. Isto tako, znamo svi da će smirivanje strasti ići jednim vijugavim putem. Biće mirnijih perioda, ali i razdoblja kao i ovo predizborno, sada kada su strasti uzavrele i kada razne političke stranke, zbog svojih unutrašnjih pozicioniranja, imaju potrebu da pokažu svojim potencijalnim biračima da stoje iza određene ideje i pozicije. I to, naravno, nije poželjno i kao što mnogi kažu to treba ostaviti istoričarima i onima koji će da razvrstaju što se dogodilo", kazao je Vejvoda.

On je prokomentarisao i trku za generalnog sekretara UN-a, ali i to što, po posljednjem glasanju, crnogorski kandidat ima male šanse za pobjedu.

"Tako izgleda poslije ovog drugog kruga tajnog glasanja u Savjetu bezbjednosti UN-a. Međutim, trka je još otvorena i biće još krugova glasanja tako da je teško reći ko ima šansi. Možda i neki kandidat sa strane najavi kandidaturu, što je moguće po procedurama. Mislim da je trka neizvjesna i dalje", ocijenio je Vejvoda.