Iz te ustanove nijesu precizirali u kojim objektima su pronašli nepravilnosti, ali su naglasili da pronađene bakterije u hrani i na radnim površinama nijesu patogene.

Oni su provjeravajući bezbjednost hrane naišli na povećan broj enterobakterija, koje se po definiciji mogu pronaći u crijevima čovjeka ili životinja, a unose se hranom koja je pripremljena ili se čuva na nehigijenski način.

"Prethodnih mjeseci inspektori su uzimali uzorke gotovih proizvoda i hrane iz objekata, ne samo po prijavama potrošača, već i na osnovu prethodnih ispitivanja u kojima su analize pokazale povećan broj enterobakterija u odnosu na propisani, kako bi provjerili bezbjednost hrane", kazali su iz UIP.

Inspektori su naveli da od 180 uzoraka koji su uzeti iz namirnica, 32 nijesu odgovarala parametrima zdravstvene ispravnosti. Uzeli su i 182 brisa, od kojih je 58 bilo neispravno.

"U svim slučajevima nepoštovanja normi propisanih Zakonom o bezbjednosti hrane, uredbom o higijeni hrane i uredbom o mikrobiološkim kriterijumima, protiv subjekata nadzora su preduzete mjere kako bi se nepravilnosti otklonile", naveli su iz UIP.

Iz te ustanove kažu da su inspektori na osnovu utvrđenih nepravilnosti naložili čišćenje i dezinfekciju na svim mjestima gdje su pronađene bakterije, što je i učinjeno do sljedeće kontrole.

Oni su podsjetili da je tokom ljetnjih mjeseci pojačana kontrola sanitarnih i veterinarskih inspektora posebno u objektima u kojima se proizvodi i prodaje lako kvarljiva hrana.

"Tu se ubrajaju proizvodnja i promet sladoleda u svim oblicima objekti za proizvodnju, prodajna mjesta, ugostiteljski objekti koji nabavljaju sladolede od registrovanih proizvođača, sladoledi iz aparata na točenje, zatim prodavnice brze hrane i drugi ugostiteljski objekti, hipermarketi, objekti za prodaju sirovog mesa, pijace", precizirali su iz UIP.

Naglašavaju da su oni koji proizvode i stavljaju u promet hranu odgovorni i za njenu bezbjednost, kao i da moraju preduzeti sve higijenske procedure kako bi namirnice bile ispravne.

"To se može postići sprovođenjem procedura dobre higijenske prakse, koja, između ostalog, propisuje procedure čišćenja i dezinfekcije, kontrolu temperaturnog režima u rashladnim uređajima, a prilikom usluživanja jela korišćenje čistog pribora i ambalaža koji su zaštićeni od spoljašnjih uticaja", kazali su iz UIP.

Naglašavaju da svi koji dolaze u kontakt sa hranom u proizvodnji i prometu moraju imati ovjerene sanitarne knjižice.

"Neophodno je da budu obučeni za rad u poslovanju s hranom, uz održavanje lične higijene. Dužni su da kontrolišu bezbjednosti kako sirovina za proizvodnju, tako i gotovih proizvoda, u skladu sa svojim pripremljenim planovima uzimanja uzoraka gotove hrane i briseva površina, uređaja i opreme, u saradnji sa ovlašćenim laboratorijama, prije stavljanja u promet", precizirali su iz UIP.

Inspektori su u toku prethodna dva mjeseca imali prijave potrošača, ali su, kako navode, one bile većinom neosnovane.

"A u slučajevima utvrđenih nepravilnosti su preduzete mjere u skladu sa zakonom", kazali su oni.

Direktorica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević rekla je za Pobjedu da posljednjih mjeseci u toj ustanovi nijesu imali pritužbe potrošača na neispravnosti hrane.

"Iako pritužbi nije bilo, smatram da situacija na terenu nije baš onako sjajna kako kažu inspektori", uvjerena je Nikčević.

Ona je navela da je dobro što prigovora nema, ali da nadzor inspektora mora biti pojačan u ljetnjim mjesecima, jer se tada hrana lako kvari pa može doći do ozbiljnih trovanja.

"Sva hrana se mora čuvati u odgovarajućim uslovima, a smatram da se meso, voće i mliječni proizvodi često ne čuvaju onako kako je propisano", kazala je Nikčević.