Iako je situacija ozbiljna, budući da je do sada ukopano 51 grlo a za 10 potvrđena bolest i u proceduri su ukopa i trenutno se ispituje stanje kod još 8 grla, Ćorović ističe, da nema razloga za paniku jer lokalna uprava i nadležne institucije ulažu maksimalne napore na suzbijanju bolesti i adekvatnom tretmanu leševa životinja pogođenim ovom bolešću.
Ćorović je istakao da je nabavljen dovoljan broj vakcina i očekuje se da će se ovih dana završiti kompletna vakcinacija grla u opštinama pogođenim ovom bolešću. Očekivanja su da će se nakon vakcinacije ova bolest suzbiti.
"Opština Bijelo Polje je obezbijedila neophodan broj ljudi za predviđene aktivnosti, potrebnu mehanizaciju za iskopavanje jama po propisanim uslovima, neophodna terenska vozila i vozilo za transport uzoraka, koje svakodnevno nosi uzorke iz tri ambulante u Bijelom Polju do specijalne veterinarske labaratorije u Podgorici", saopštio je Ćorović.
U saradnji sa pomenutim državnim institucijama, Ćorović ističe da je formirana i Komisija za procjenu štete koju čine dva predstavnika lokalne uprave, po jedan veterinar i veterinarski inspektor i jedan predstavnik Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
"Vlasnicima oboljelih grla, po navodima predstavnika Ministarstva, biće isplaćena nadoknada štete po tržišnoj vrijednosti, u zavisnosti od rase govečeta, starosne dobi, mase i dr", napomenuo je Čorović.
Dodaje i da je Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje je takođe angažovao JU Institut za javno zdravlje iz Podgorice kako bi se sprovela sistemska dezinsekcija komaraca, kako larvi tako i odraslih formi, na teritoriji opštine, koji su glavni prenosioci ove bolesti.
Dodaje da je proces sistemske dezinsekcije vršen u više navrata, a da je sa pojavom bolesti „kvrgave kože“ ova aktivnost je intezivirana.
Svim mjesnim zajednicama, kako navodi, upućen je edukativni materijal o ovoj bolesti kako bi se mještani upoznali sa bolešću, metodama i načinom suzbijanja iste.
Ćorović poručuje i da se proces usmrćivanja oboljelih životinja izvodi se u skladu sa pravilima.
"Nakon što vlasnik posumnja da je njegovo goveče zaraženo ovom bolešću, prijavljuje slučaj Veterinarskoj upravi, nakon toga na teren izlaze veterinari koji uzimaju uzorak sa tijela oboljelog grla. Uzorak se zatim šalje na analizu u specijalnu veterinarsku laboratoriju u Podgorici i nakon dvadesetčetvoročasovnog perioda dobija se rezultat analize. Ukoliko je rezultat analize pozitivan, oboljelo goveče se stavlja u improvizovani karantin na imanju vlasnika, koji je dužan da to goveče izoluje od ostalih. Nakon toga na teren izlazi veterinar zadužen za eutanaziju oboljelog grla, veterinarski inspektor, Komisija za procjenu štete i mehanizacija za kopanje jame za ukop leša životinje", objasnio je on.
Ćorović dodaje i da je preporuka Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Veterinarske uprave i veterinarske inspekcije da se jama za ukop oboljelog govečeta kopa na imanju vlasnika tog govečeta kako se eventualno zbog transporta, zaraza ne bi proširila na druge dijelove opštine.
"Prilikom odabira mjesta za ukop govečeta vodi se računa o zaštiti životne sredine i prirode. To mjesto ne bi trebalo da bude u blizini izvora pitke vode, da se ispod zemlje ne nalaze kablovi, cijevi itd. Jama za ukop oboljelog govečeta mora biti propisane dubine od 3 m, i širine 2 m. Nakon spuštanja govečeta vrši se dezinfekcija i ukopavanje. Nakon ovakog tretiranja ne postoji mogućnost daljeg širenja zaraze", pojašnjava Ćorović.
On poručuje da je potrebna veća saradnja i razumijevanje građana, pogotovu onih koji imaju grla pogođena ovom bolešću, i ističe da se bezrazložno odbijanje ukopa na imanjima na kojima postoje uslove za sprovođenje predviđene procedure ukopa, neće tolerisati
Ćorović je uputio i apel medijima da senzacionalističkim tekstovima ne izazivaju paniku, jer je, tvrdi, više navoda koji su se pojavili u pojedinim medijima i portalima o navodnom nemaru pri sprovođenju opisanih aktivnosti i postupka zakopavanja oboljelih životinja bilo netačno.
Komentari