Sjednica Skupštine na kojoj je trebalo da bude ratifikovan taj sporazum odgođena je zbog nedostatka potrebnog broja glasova.

"Na Kosovu već duže vrijeme postoje problemi ne samo između opozicije i vladajuće koalicije, već ima jedan broj poslanika i u vladajućoj koaliciji koji imaju kolebljiv stav prema tom pitanju", kaže Vlasi za Pobjedu.

On ističe da to neće narušiti odnose sa Crnom Gorom, jer, kako kaže, nesporazumi između opozicije i vladajuće koalicije su prije svega unutrašnja stvar Kosova.

Azem Vlasi je bio jedan od najuticajnijih kosovskih političara iz vremena bivše Jugoslavije, čovjek koji se svojevremeno žestoko suprotstavljao politici Slobodana Miloševića. Danas živi na Kosovu i njegovu riječ pažljivo slušaju i oni koji nijesu saglasni sa stavovima koje zastupa.

Vlasi smatra da će se u narednim sedmicama naći rješenje da sporazum o razgraničenju bude usvojen u kosovskoj Skupštini i naglašava korektan odnos vlasti u Podgorici.

"Vjerujem da će se do septembra naći neko rješenje. Sto se tiče crnogorske strane, Vlada Crne Gore je pokazala fer odnos, utoliko što je odmah poslije izbijanja parlamentarne krize na Kosovu povodom tog pitanja, ponudila javno da se još jednom razgovara i ako je ostala neka greška da se to ispravi. Međutim, sa kosovske strane se niko nije odazvao, jer predstavnici vlasti koji su potpisali Sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom i danas brane stanovište da su ispravno postupili i da tu nema nikakve greške", kaže Vlasi.

On dodaje da je odgađanje ratifikacije Sporazuma isključivo unutrašnje pitanje Kosova, pri čemu ističe da to "neće imati nikakve refleksije na dobre odnose koje imamo sa Crnom Gorom“.

U Prištini je u srijedu odgođena ratifikacija Sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom za 1. septembar, iako je ranije bilo najavljeno da će to pitanje na dnevnom redu kosovskog parlamenta biti u četvrtak. Sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom, čijoj ratifikaciji se žestoko protivi opozicija, potpisan je u Beču, u avgustu prošle godine.

Sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom je veoma značajan dokument za Prištinu, a od njegove ratifikacije zavisi kada će Kosovo dobiti viznu liberalizaciju.

Protivnici Sporazuma smatraju da je Kosovo zakinuto za preko 8.000 hektara teritorije. Duž demarkacione linije oni su označili niz tačaka na Čakoru i u graničnom rožajskopećkom pojasu u rejonu Dacića i planine Zlijeb.