Nacrt GKU pripremio je Sindikat medija.

”Predložićemo da novinar/ka ima pravo da odbije da potpiše tekst ili drugi novinarski rad koji je uredničkom, lektorskom ili drugom intervencijom toliko izmijenjen da je bitno drukčiji od rada koji je predat i koji je zbog istog razloga u suprotnosti sa savješću, mišljenjem i uvjerenjem novinara/ke. Ako urednik/ca bitno izmijeni novinarski rad, a novinar/ka ga nije imao/la prilike vidjeti i o njemu se izjasniti takav rad se smije objaviti jedino bez novinarskog potpisa. Ko ipak objavi takav rad sa potpisom novinara/ke čini težu povredu radne obaveze”, pojašnjava za naš portal predsjednica sindikata medija Marijana Camović.

Kao dugogodišnji novinar Camović zna kako funkcioniše redakcija.Tako su, kaže, Nacrtom pokušali da obuhvate  što je moguće više situacija koje se svakodnevno dešavaju u redakcijama i stave ih u okvire koji su predvidljivi i koji se mogu kontrolisati.

„Radno vrijeme zaposlenih u montaži, portalima (administratorima/kama) i ostalim radnim mjestima koja su, shodno pravilnicima o procjeni rizika na radnom mjestu označena kao radna mjesta sa povećanim nivoom zračenja, određuje se na maksimalno 40 sati rada sedmično, s tim što u toku svakog sata moraju imati pauzu od 15 minuta“, kaže Camović.

 Najveći dio zaposlenih u medijima nema uvećane dnevnice. GKU bi to trebalo da reguliše.

„Zarada zaposlenog uvećava se po času najmanje: 50% - za rad noću (između 22 sata i 6 sati narednog dana);150% - za rad na dan državnog ili vjerskog praznika;  50% - za prekovremeni rad; 100% - za rad u ekstremnim i akcidentnim situacijama sa povećanim rizikom; 50% - za rad sa „steadycam“ i „polycam“, farom, kranom i dronom; 20% - za rad nedjeljom; 20% - za dvokratni rad; 10% - za svaki čas pripravnosti kod kuće”, neki su od predloga.

 Camović očekuje pozitivnu reakciju poslodavaca.

”Očekujemo da će poslodavci pozitivno reagovati na naš predlog jer su uređeni uslovi rada i njima su poslodavci svjesni da tu vrstu lojalnosti treba nagraditi i zato ne očekujemo da se ispostavi da su problem, na primjer, neke odredbe koje se tiču zaštite strarijih koleginica i kolega. Novinarstvo je kompleksana i ozbiljna profesija i ko je u njoj dugo i radi svoj posao na odgovoran i porfesionalan način treba i da bude uvažen zbog toga. Vjerujemo da su poslodavci svjesni da tu vrstu lojalnosti treba nagraditi. Većina odredbi zapravo i ne zahtjeva bilo kakva novčana izdvajanja jer se tiču uređenja načina rada”, zaključuje Camović.

Predlog je da se odredbe ovog kolektivnog ugovora primjenjuju na zaposlene i poslodavce u Crnoj Gori koji obavljaju informativnu, grafičku i izdavačku djelatnost. Osim Sindikata medija, potpisnici bi trebalo da budu Sindikat informativne, grafičke i izdavačke djelatnosti i Unija poslodavaca kao reprezentativne organizacije.