Bečić u pismu navodi da je korišćenje hidropotencijala malih i srednjih vodotoka, kroz izgradnju malih hidroelektrana svuda u svijetu od višestrukog interesa za državu.

Osnovna suština izgradnje malih hidroelektrana i njihove osnovne funkcije, pored povećanja količina proizvedene električne energije, jeste, navodi Bečić, njihovo višenamjensko korišćenje u cilju bržeg ukupnog razvoja nerazvijenih područja, pri čemu, njihova izgradnja sa ekološkog aspekta ne zagađuje čovjekovu okolinu, ne remeti prirodnu ravnotežu, ne mijenja konfiguraciju terena i ne utiče na promjenu klimatskih uslova i na bitniju promjenu režima vodotoka.

Sa druge strane, dodaje on, iskorišćava se obnovljivi energetski vodni resurs i povećava kvalitet energetskog sistema, posebno pri snabdijavanju potrošača u ruralnim oblastima.

Bečić pojašnjava da su takvi pozitivni efekti izgradnje malih hidroelektrana svuda u svijetu, nažalost, ne i u Crnoj Gori.

"Strategija razvoja malih hidroelektrana koju je Vlada donijela 2006. godine obavezivala je na izradu: nacionalno-energetskog projekta razvoja i izgradnje malih hidroelektrana; master plana izgradnje malih hidroelektrana, kao i na izradu lokalnih-opštinskih energetskih koncepata razvoja i i zgradnje malih hidroelektrana", navodi on u pismu Kavariću..

Nijedna od ovih aktivnosti, kako ističe Bečić, do sada nije sprovedena.

"Izostao je dugoročni planski pristup istraživanju, projektovanju, planiranju i izgradnji malih hidroelektrana u Crnoj Gori. Master plan, kao generalni okvir razvoija malih hidroelektrana nikada nije urađen", stoji u pismu.

Bečić pojašnjava da je u čitavom periodu od proteklih deset godina bilo neophodno donijeti plan izgradnje malih hidroelektrana koji je u skladu sa Vodoprivrednom osnovom, odnosno, izmijeniti i dopuniti Vodoprivrednu osnovu planom i programom izgradnje malih hidroelektrana, ukoliko se to ocijeni opravdanim. Što, navodi on, nije urađeno, tako da projekti izgradnje malih hidroelektrana nijesu u potpunosti u skladu ni sa Vodoprivrednom osnovom.

"Sve to nije smetalo Vladi i resornom ministarstvu da za račun privilegovanih pojedinaca u svakom pogledu bliskih vlasti, pristupi dodjeli koncesija za valorizaciju ovog značajnog prirodnog resursa kroz izgradnju malih hidroelektrana. Do danas je sprovedeno 5 tendera za ovu namjenu, a jedan tender je u toku", dodaje Bečić.

Pozitivni efekti za državu i građane su, navodi on, u mnogo čemu izostali.

"Na primjeru izgradnje objekata na Šekularskoj rijeci najbolje se vidi na koji način se degradira vodotok i okolina, i nanosi šteta interesima građana koji još uvijek tamo žive", dodaje u pismu.

Ovakvo gazdovanje Vlade prirodnim resursima je, ističe on, u suprotnosti sa osnovnom suštinom izgradnje malih hidroelektrana koje treba da doprinose razvoju i oplemenjivanju regiona gdje se grade.

U tenderskom postupku traži se dostava idejnih rješenja od ponuđača koji su kandidati za dobijanje koncesije,dok, kako navodi Bečić, u nacrtu koncesionog akta nije navden način na koji se tretira ova tehnička dokumentacija, koja, kako je navedeno u koncesionom aktu, predstavlja osnov za izadavanje urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju objekta.

"S obzirom na izuzetnu važnost odgovornog gazdovanja prirodnim resursima, a imajući u vidu ko su lica kojima su do sada dodijeljene koncesije, zahtijevam da nam dostavite odgovor na pitanja – ko u Ministarstvu, ili ko u ime Ministarstva ocjenjuje traženu tehničku dokumentaciju; koje licence i reference za ocjenu ove tehničke dokumentacije imaju ta lica; ko je u prethodnim tenderskim postupcima ocjenjivao tehničku dokumentaciju po osnovu koje su dodijeljene koncesije za izgradnju malih hidroelektrana; ko u Ministarstvu prati realizaciju koncesionih aktivnosti, te da li je za izgrađene objekte izdata upotrebna dozvola?", navodi Bečić u pismu

Država podsticajnim mjerama garantuje obavezan otkup proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora, podsticajne cijene po kojima se ta energija otkupljuje, prvenstvo u preuzimanju proizvedene električne energije, refundaciju troškova izgradnje elektro-eneregetskih vodova, dok, dodaje on, građani i drugi krajnji kupci uplaćuju naknadu za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora kao dodatni račun za struju.

Ali, ističe Bečić, umjesto da male hidroelektrane budu pokretač privrednog razvoja nedovoljno razvijenih krajeva Crne Gore, korišćenje benefita omogućeno je isključivo korisnicima koncesije, u javnosti prepoznatim pojednicima koji su se upravo pod okriljem ove vlasti, u periodu tranzicije bestidno bogatili na štetu države i građana.

"Takvom gazdovanju prirodnih resursa Crne Gore mora se stati na put. Demokrate čvrsto vjeruju da takvo vrijeme u Crnoj Gori uskoro dolazi", zaključio je Bečić.